INTERVJU Matea Dorčić, dipl. iur., pročelnica Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije

‘Posebno je zanimljiva online aplikaciju za prijave devastacija na pomorskom dobru u 5 kategorija’

Koje sve poslove obavlja Vaš odjel?

– Upravni odjel za turizam i pomorstvo Splitsko – dalmatinske županije obavlja stručne i upravne poslove iz turizma i pomorstva, prati stanje u području turizma i pomorstva te izrađuje izvješća, stručne podloge, prijedloge i nacrte akata iz djelokruga upravnog tijela, a u cilju boljeg i ravnomjernijeg turističkog i pomorskog razvoja Županije.

Iz djelokruga turizma Upravni odjel tako primjerice obavljamo poslove vezane za iznajmljivače; kategorizacije apartmana; minimalno tehničke uvjete ugostiteljskih objekata; vodiče te provodimo niz zanimljivih i korisnih programa i projekata poput Skrivenih habitata, Razvoja zaštite i valorizacije pomorske baštine na području SDŽ, Storytelling -a, Ambasador turizma, Program oživljene povijesti i eksperimentalne arheologije i ostalih.

Dok iz djelokruga pomorstva Upravni odjel obavlja poslove vezane za postupke utvrđivanja granice pomorskog dobra; utvrđivanja lučkih područja; postupak dodjele koncesija na pomorskom dobru; davanje suglasnosti na godišnje planove upravljanja jedinice lokalne samouprave, poslove iz područja ekologije mora; eko brodice; poslove tajništva Županijskog operativnog centra, provođenje EU projekta Pepsea i slično. Ukratko, radi se o širokom spektru nadležnosti koje pokriva veliki spektar zakonskih i podzakonskih propisa.

Projekt “Pomorsko je dobro” napravio je pravu revoluciju u Dalmaciji. No, prepoznat je i izvan granica ove županije. Čak je i nagrađivan. Možete li nam ga ukratko opisati njegove ciljeve?

– “Pomorsko je dobro”, inovativan je i u Hrvatskoj jedinstven projekt Splitsko-dalmatinske županije kojeg provodi Upravni odjel za turizam i pomorstvo SDŽ s ciljem transparentnijeg, odgovornijeg i učinkovitijeg upravljanja i valorizacije pomorskog dobra, podrške jedinicama lokalne samouprave, uvođenja reda nad korištenjem tog vrijednog resursa, kao i njegove zaštite i očuvanja. Već nakon prve godine realizacije, projekt je dobio najprestižniju stručnu nagradu u Hrvatskoj – Grand PRix 2020 u kategoriji odnosa s javnošću u regionalnoj i lokalnoj samoupravi koju svake godine dodjeljuje Hrvatska udruga za odnose s javnošću.

Projektom “Pomorsko je dobro” obuhvaćene su aktivnosti na edukaciji i informiranju zainteresirane i stručne javnosti kao i poticanje građanskog aktivizma kroz osobni angažman ili nevladine udruge civilnog društva za prijavu devastacija i sprječavanje korištenja pomorskog dobra bez pravne osnove. S tim ciljem, izrađen je web portal putem kojeg su odaslane osnovne komunikacijske poruke kampanje – “Educiraj se”, “Informiraj se” i “Aktiviraj se” namijenjene glavnim ciljnim skupinama: predstavnicima jedinica lokalne samouprave na području Splitsko-dalmatinske županije, nevladinim udrugama i svim građanima.

Web stranica sadrži rubriku “U fokusu” (https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/U-fokusu) s koja funkcionira kao mali portal za teme iz pomorstva; s vijestima i informativnim člancima.

Posebno je zanimljiva online aplikaciju za prijave devastacija na pomorskom dobru u 5 kategorija; uz mogućnost dodavanja do tri fotografije i videa za prijavu devastacija pomorskog dobra, zloupotrebe koncesija i koncesijskih odobrenja te korištenje pomorskog dobra bez pravne osnove (https://www.pomorskodobro.dalmacija.hr/Aktiviraj-se).

Sve prijave direktno su, ovisno o odabranoj kategoriji, proslijeđene nadležnim institucijama, što je rezultiralo kažnjavanjem počinitelja, donošenjem rješenja o uklanjanju, zatvaranjem objekata ili gradilišta (Sutivan, Sevid, Dugi Rat, Supetar, Bol, Hvar, Slatine, Nečujam, Milna, Seget) i prekršajnim postupkom protiv jedinice lokalne samouprave (Općina Podgora).

Iz svega navedenoga, vidljivo je da realizacija projekta “Pomorsko je dobro” značajno pridonosi transparentnosti rada UO za turizam i pomorstvo SDŽ, senzibilizaciji javnosti o potrebi očuvanja okoliša i posebno pomorskog dobra kao vrijednog prirodnog resursa te potiče građanski aktivizam i jača povjerenje građana u nadležne državne institucije.

Ponavljam kako se prijave zaprimljene putem “Pomorsko je dobro” direktno, ovisno o odabranoj kategoriji, prosljeđuju nadležnim inspekcijama, što potvrđuje našu suradnju sa svim ostalim dionicima.

Otkako se provodi “Pomorsko je dobro” neprekidno se razvija, informatički nadograđuje. Surađujete i s drugim institucijama. U kojoj je sad fazi? Planira li se još nešto u njegovom sklopu?

– Projekt je u prošloj godini nadograđen s geoinformacijskim sustavom pomorskog dobra, putem web stranice https://adria-gis.com/plan/, putem kojega je moguće vidjeti planove upravljanja, koncesijska odobrenja, koncesije, granice pomorskog dobra i lučka područja na području SDŽ, a jedan od slojeva našeg GIS-a je i Natura 2000.

Iz navedenog je jasno kako je projekt “živo biće”, koje sukladno prepoznatim potrebama unaprjeđujemo i prilagođujemo potrebama svakodnevnih korisnika, a sve s ciljem pravovremene, točne i jednostavne informacije.

Koliko pomažu građani? Je li se svijest o potrebi zaštite podignula?

– Broj prijava sam po sebi govori koliko su građani prihvatili naš projekt te shvatili koliko je važan resurs pomorsko dobro. Tako smo u prvoj godini projekta, 2019.godini imali 188 prijava, u 2020.godini imali 470 prijava te u 2021.godini imali 611 prijava. Jasno je koliko je ovakav projekt pomogao ljudima da pravovremeno, uz popratne fotografije, prijave potencijalnu devastaciju koju će nadležna služba zaprimiti u realnom vremenu.

Koliko je pomorsko dobro, kao naš najveći resurs, trenutačno ugroženo?

– Pomorsko je dobro je samo po sebi jedan od najvrjednijih resursa koje Republika Hrvatska ima i kao takvo nikad nije dovoljno zaštićeno. Iako Upravni odjel, odnosno SDŽ nema inspekcijske ovlasti, kao tijelo smo redovito prvi kontaktirani radu nepravilnosti u korištenju pomorskog dobra, odnosno devastacije pomorskog dobra. Ovakav projekt je doveo do manjeg lutanja prijavitelja unutar samih institucija, bržeg kolanja informacija i u konačnici poboljšao vidljivost svake devastacije. Danas teško prolaze neprimjetno zahvati na pomorskom dobru koji su prije 10-ak godina prolazili bez ikakvih reakcija, a mjesta za napredovanje još ima.

Nadamo se da će izmjenom zakonskih propisa, uz dodatno ekipiranje nadležnih službi kako bismo imali brze reakcije na terenu, zaustaviti se daljnja devastacija i pomorsko dobro nastaviti biti ono što bi samo po sebi trebalo biti, bogatstvo svih nas.

Doktore, hitno!