INTERVJU prof. dr. sc. Eduarda Vrdoljaka, dr. med., predstojnika Klinike za onkologiju i radioterapiju KBC-a Split

‘Ciljane terapije u onkologiji’

Koliko ste puta čuli da je u današnje doba gotovo pa nemoguće izbjeći svakodnevni stres i bolesti današnjice, koje naš organizam iscrpljuju i dovode nas do toga da su bolesti raka koji je vodeći javnozdravstveni izazov? Da li možemo unaprijediti rezultate onkološkog liječenja? Što nam donosi onkološka znanost? Na takva i slična pitanja, a i stručne odgovore, dobit ćete od ljudi iz prve ruke i to na predavanju koje će se održati dana 17. svibnja u 19 sati, u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, u Splitu, u dvorani palače Milesi, s temom Ciljane terapije u onkologiji. Predavač će biti cijenjeni prof.dr.sc. Eduard Vrdoljak, s kojim danas razgovaramo na tu temu.

Zašto baš akademija i otkud ta tema?

-Vrlo jednostavno, Akademija zato što je ona na neki načinzadužena i brine o svim aspektima hrvatskog društva, pa tako i o zdravlju. Zahvalio bih se ovom prigodom akademiku Davorinu Rudolfu na pozivu s ciljem da kroz ovakvo predavanje približimo ovu nepopularnu, a izuzetno važnu temu svakom našem građaninu i cjelokupnom pučanstvu, kako bi je oni ipak mogli malo lakše prihvati i percipirati, bez obzira na njenu složenost, a reklo bi se i težinu koju ona sa sobom nosi. Koliko god izbjegavali pričati o tome, rak će nam se dogoditi! I to skoro svakome, jer statistike i predviđanja pokazuju da će gotovo svaki treći građanin Hrvatske oboliti od ove opake bolesti, a trenutno i svakačetvrta osoba umire od njega. Pitanje je krucijalno. Da li mi možemo unaprijediti rezultate onkološkog liječenja i da li možemo spasiti mnoge od tih ljudi, bilo na hrvatskoj bilo na svjetskoj razini budući da na globalnoj razini govorimo o više od 20 milijuna oboljelih i 10 milijuna umrlih osoba?Druga stvar koja je zanimljiva i koja dolazi je, ja bih se usudio reći, onkološka revolucija i to kroz napretke u molekulskoj biologiji i onkološkoj znanosti općenito, uz dekodiranje ljudskog enoma, korištenje artificijalne i strojne inteligencije, gdje koristivši sve te metode, dolazimo do nevjerojatnog razvoja onkologije. Zbog svega toga, akademik Davorin Rudolf me zamolio da održim predavanje pod naslovom Ciljana terapija u onkologiji, kako bismo uz tu poruku i prijenos znanja pružili nadu i vjeru ljudima u bolju onkološku budućnost, jer ponavljam, rak više nije takav bauk i zlo kao što je bilo nekoć.

Pojasnite nam pojam ciljana terapija?

-Inicijalna terapija raka kroz stoljeća i milenije, sve do sada,bila je jedno veliko ništa. Zatim smo pokušali koristiti kirurgiju, ali i kirurgija, protiv velikog broja tumora takođernije imala dovoljan modalitet za izlječenje naših bolesnika, pa smo zbog toga onda počeli razvijati različite vrste sistemne, onkološke terapije.  Za naše čitateljstvo je najupečatija terapija koja se najviše povezuje s rakom,kemoterapija. Ona je vrlo nespecifična ili neciljana i ubija samo stanice koje se brzo dijele, pa naprimjer kad se neki pacijenti liječe od raka kemoterapijom, kao neželjenu posljedicu imaju mučninu ili povraćanje, gubitak kose ili pak pad u razini leukocita. Sve stanice koje se brzo dijele bivaju mete takve terapije. Na krilima molekulske revolucije i nakon što smo dekokodirali ljudski genom te nakon što smo malo bolje naučili tzv. Božji jezik, koji je zapisan u našemDNK-a, u stanju smo bili prepoznati specifične nedostatke tumora, te eksplorirati te nedostatke s ciljem razvitka ciljane terapije. Po definiciji, ciljana terapija je ona terapija koja će ciljano oštetiti tumorske interese, a neće interese zdravih stanica, odnosno ona koja će biti preciznija u uništenju tumora nego prije spomenuta kemoterapija. Zbog svegatoga, razvili smo i čitav niz, na stotine ciljanih molekula, koje danas koristimo u onkologiji, sa više ili manje uspjeha. 

Imate li kakve primjere takve ciljane terapije koje bi mogli podijeliti?

-Da, naravno. Evo primjerice rak bubrega ili pak rak pluća. Kod raka bubrega pred 15 godina smo imali situaciju da gotovo nismo imali terapiju, pa je razvijen lijek koji se zove tirozinkinazni inhibitor Sunitinib, Pazopanib, Sorafenib izgrupe lijekova koja se zovu tirozin–kinazni inhibitori, koji su bili usmjereni na specifičnost tumora bubrega, da se počiva na stvaranju novih krvnih žila, a ti lijekovi su bili usmjereni na tu specifičnost i doveli su gotovo do utrostručenja medijana preživljenja. Nakon toga smo malo razvijali tu vrstu liječenja još više, ali je došlo do introdukcije imunoterapije inhibitorima kontrolnih točaka te smo zadnjih5-6 godina svjedoci toga da će se vjerojatno 30–40% bolesnika sa metastatskim rakom bubrega izliječiti, da neće umrijeti od te bolesti. Pazite, prije 15 godina prosjećno preživljenje je bilo samo jedna godina, a danas prosječno preživljenje iznosi između 3 do 5 godina, a izlječenje oko30%. Ja bih se usudio reći da je riječ o revoluciji.  

S druge strane, govorili smo o plućima gdje je medijan bio preživljenje bez liječenja 4.6 mjeseci, sa liječenjem od 9 do 12 mjeseci, a danas bolesnici sa ALK pozitivnom bolešću,žive 9, 10 godina, bolesnici sa EGFR pozitivnom bolešću žive 4,5 godina, a opet sa imunoterapijom ćemo uspijeti, ja sam uvjeren , izliječiti 1/5 bolesnika sa metastatskom bolešću pluća. Zar to nije revolucija?

Koliko smo daleko od ciljane terapije u Hrvatskoj?

-Ja bih se usudio reći da sam zadovoljan dostupnošću lijekova i načinom na koji HZZO prati naše interese. Hrvatska je trenutno jedna od vodećih zemalja svijeta po programu koji se zove Shining tower ili Svjetionik, gdje smo dobili pravo molekulskog profiliranja svih bolesnika sa metastatskom bolešću, a samim time i njihovog preciznog liječenja. Dakle, ne možete biti precizni u liječenju bez precizne dijagnostike. A to onda stavlja jedan dodatni pritisak na sve nas da budemo odlični, precizni, na svim aspektima onkologije, od slikovne dijagnostike preko patološke dijagnostike, do terapije te da zajednički osiguramo maksimalno individualno, personalizirano onkološko liječenje. Uvjeren sam, da ukoliko sve strukture društva pristupe tom pitanju ozbiljno i profesionalno, možemo osigurati izvanrednu onkološku budućnost svim našim bolesnicima. 

Vodili ste i izradu Nacionalnog strateškog okvira protiv raka, je li on definira ciljanu terapiju kao ishod?

-Da, ciljana terapija je provučena kroz cijeli NSPOR i jasno je da smo pri izradi bili svjesni da je onkološka budućnost u individualiziranom, personaliziranom liječenju i implementaciji modernih, onkoloških principa, i to ne samo s aspekta terapije, već s aspekta svih čimbenika onkologije koji, samo zajedno, mogu polučiti takve rezultate. 

Imate li šta poručiti za kraj?

-Živimo u uzbudljivom vremenu i bit će vjerojatno interesantno razdoblje pred nama te se nadam da će i neki od bolesnika koji su sad zdravi, zahvaljujući ciljanoj terapiji,biti prisutni na predavanju i tamo iz prve ruke nam ispričati i svjedočiti o tome što suvremena onkologija daje, te kako na ovaj način možemo zajednički, kroz ovakve principe modernog onkološkog liječenja spasiti mnoge ljude i promijeniti onkološki svijet na bolje.

Doktore, hitno!