SPLITSKI KIRURG, PLOČANSKI GRADONAČELNIK Krstičević: Zbog profita farmaceutske industrije neke stvari u javnom zdravstvu su i preplaćene

‘Svim liječnicima, a ne samo šefovima bolnica i odjela, treba zabraniti rad kod privatnika u zdravstvu’

Obrise reforme zdravstva ministra Vilija Beroša prokomentirao je za Južni pločanski gradonačelnik Mišo Krstičević, koji je inače kirurg u KBC-u Split, ali i član Predsjedništva SDP -a. Ističe kako je spajanje bolnica nužno, ali i naglašava kako je ono bilo planirano još 2013. master planom tadašnjeg SDP -ova ministra zdravstva Rajka Ostojića, međutim, zaustavljeno je jer su u sve uplela politika.

I dok župan Nikola Dobroslavić ističe kako država županijama ne treba oduzimati upravljačka prava nad bolnicama jer se time neće riješiti problemi u zdravstvu, Krstičević uzvraća kako župan ništa ne razumije i dodaje kako je, kad je u pitanju zdravstvo, Dobroslavić bezobrazan.

U trenucima kad on sebi kupuje novog „Audija” A6, jer on se ipak mora voziti u novom „Audiju”, iako mu je i stari bio dovoljno dobar, te iste godine grad koji ne treba imati nikakvog upliva u osnovni standard pružanja medicinske skrbi, jer je to županijska djelatnost, sufinancira nabavu osnovne opreme. – kazao je uzmeđu ostalog Mišo Krstičević komentirajući odnos župana Dobroslavića prema zdravstvu.

– Spajanje bolnica aktualno je još od 2013., još od Ostojićeva master plana koji je bio napravljen na visokoj razini, ali se u realizaciju uplela politika. Konkretno, primjer Slavonije gdje je jako puno bolnica… Tada je bilo ono „neće nama našu maknuti”. Te najgluplje političke lobističke sfere su tada došle do izražaja i reforma se nije izvela, a cilj je bio da se optimizira način rada i funkcioniranja bolnica. Na mali broj ljudi, mali broj kadrova, ne može se u svakoj bolnici na adekvatnoj razini pružiti dobra i kvalitetna zdravstvena zaštita. Javna je tajna, zna se da zdravstvena usluga nije ista u Splitu, Zagrebu, Rijeci, Dubrovniku, Osijeku i Vinkovcima. S reformom možemo eventualno smanjiti te razlike jer nije isto operirati nešto kod vrhunskog stručnjaka u Zagrebu ili u nekoj bolnici u nekom manjem gradu. – rekao je Krstičević.

– Na reduciranje određenih djelatnosti u nekim bolnicama te specijaliziranje nekih bolnica za određena područja čeka se već godinama samo radi tih prizemnih političkih upliva. Ako je u nekom gradu neki političar utjecajan onda se u to područje ne dira jer taj političar odlučuje kako će se zvati bolnica i tko će u njoj raditi i to je problem što se tiče spajanja. – kazao je Krstičević.

LIJEČNICIMA TREBA DATI STANOVE U TRAJNO VLASNIŠTVO DA DOĐU RADITI U DUBROVNIK

Svakako treba provesti spajanje bolnica jer to je jedini način kako stvari mogu funkcionirati. Davno prije kad su ljudi putovali u kočijama ili kad je prometna infrastruktura bila lošija i nije postojala mogućnost da se unutar zlatnog sata dođe u zdravstvenu ustanovu, tada je imalo smisla imati tako veliki broj bolnica. Danas, kad se iz Ploča u Split može doći za 45 minuta, tada tercijarna razina zdravstvene zaštite u dolini Neretve ne treba, ali morate imati primarnu i eventualno neku sekundarnu zdravstvenu zaštitu razvijenu na tom području. – rekao je Krstičević.

Dubrovačku bolnicu, mišljenja je, treba jačati najboljim kadrovima.

– Dubrovnik nije toliko dobro prometno povezan s ostatkom Hrvatske, daleko je i mora imati kvalitetan zdravstveni centar koji će gravitirati i prema Neretvi, to je vrlo jasno, Dubrovnik mora razvijati snažnu bolnicu sa snažnim kadrovima i o tome nema govora, ali primjerice u Slavoniji gdje na 100 kilometara imate sedam, osam bolnica, naravno da mora doći do spajanja. Dubrovnik mora imati snažnu bolnicu u kojoj će raditi kvalitetan medicinski kadar, ali je problem što ljudi iz ostatka Hrvatske neće doći raditi u Dubrovnik zbog drugih okolnosti, skupoće življenja u Gradu. U Dubrovniku liječnicima do 40 godina života, koji su spremni 28 godina do mirovine raditi u dubrovačkoj bolnici, treba dati stanove u trajno vlasništvo. To je metoda koja ne košta puno, a zadržat će se kvaliteta zdravstva na tom području. Puno je mogućnosti. – kazao je Krstičević.

DOBROSLAVIĆ NIŠTA NE RAZUMIJE, NJEMU JE VJEROJATNO BITNO TKO ĆE ODREĐIVATI RAVNATELJA ILI TKO ĆE SE ZAPOSLITI

Beroševom reformom planirano je vraćanje bolnica pod državu. Pozdravio je to i župan dubrovačko – neretvanski Nikola Dobroslavić, no ne slaže se da se županijama oduzmu osnivačka prava, tj, upravljačka prava nad bolnicama. I dok Dobroslavić smatra kako se oduzimanjem osnivačkih prava županijama neće riješiti problemi u zdravstvu, Krstičević ističe kako župan po tom pitanju ništa ne razumije.

– Župan ništa ne razumije po tom pitanju. On je politički bezobrazan kad je u pitanju zdravstvena skrb. Gledam kako se skrbi prema Domu zdravlja u Pločama, prema hitnoj pomoći. U trenucima kad on sebi kupuje novog „Audija” A6, jer on se ipak mora voziti u novom „Audiju”, iako mu je i stari bio dovoljno dobar, te iste godine grad koji ne treba imati nikakvog upliva u osnovni standard pružanja medicinske skrbi, jer je to županijska djelatnost, sufinancira nabavu osnovne opreme. Grad stalno sufinancira funkcioniranje zdravstva. Zašto on dio svog proračuna ne preusmjeri prvo u ono što je nužno isfinancirati. Dakle, te godine kad on sebi kupi novog „Audija”, mi smo s po 200, 300 tisuća kuna po autu financirali nabavku vozila hitne pomoći. Naravno da je novac s kojim je kupio sebi auto, da se gospodin može vozati, mogao preusmjeriti za vozila hitne pomoći. Primjerice, u nekom tamo selu u kojem očekuju glasove, bez pitanja asfaltiraju prometnice jer su izbori, a te iste godine nemaju ljudi u hitnoj medicinskoj pomoći para za platiti grijanje i onda ovi iz Doma zdravlja, jer nisu ista pravna osoba, ugase to grijanje i mi ga na kraju platimo da se ljudi na hitnoj mogu grijati. – priča gradonačelnik Ploča i kirurg Mišo Krstičević.

– Župan ima novce da bi zadovoljili minimalan standard. – nastavlja dalje i kaže:

– Grad kao jedinica lokalne samouprave pomaže sufinancirati dodatni standard, ali financiranje minimalnog standarda je zadaća Županije i naravno da za to ima novce, samo što se on ne želi odreći nekih beneficija kojima se kupuju glasovi, a to je već razina onog potpunog ljudskog bezobrazluka. Njemu je vjerojatno bitno tko će određivati tko će biti ravnatelj i kakav će upliv on u tome imati. Njemu je bitno gdje će se zaposliti koji liječnik ili medicinska sestra ili koji će se vozač zaposliti u kojoj hitnoj pomoći. Nije tajna da se oni uvijek u te stvari upliću i to je njihovo bavljenje zdravstvenim sustavom. – rekao je Krstičević.

SVIM LIJEČNICIMA IZ JAVNOG ZDRAVSTVA TREBA ZABRANITI RAD U PRIVATNOJ PRAKSI

Svim liječnicima, naglasio je, a ne samo šefovima bolnica i odjela, treba zabraniti rad kod privatnika u zdravstvu.

Ulazak privatnog zdravstva u bilo kojoj državi u javni sustav automatski znači slabljenje javnog zdravstva. To znači pretvaranje društva u ono u kojem samo ako imaš novaca imaš privilegiju liječiti se najbolji mogući način. Gdje god, makar i na kapaljku, pustite privatno u javno zdravstvo, doći će do takvih ishoda. – govori Krstičević.

– Tu je razlika u ideologiji vrlo jasna, to je pravo ideološko pitanje, jesi li za ili protiv javnog zdravstva. Ulazak privatnog zdravstva u bilo kojoj državi u javni sustav automatski znači slabljenje javnog zdravstva. To znači pretvaranje društva u ono u kojem samo ako imaš novaca imaš privilegiju liječiti se najbolji mogući način. Gdje god, makar i na kapaljku, pustite privatno u javno zdravstvo, doći će do takvih ishoda. U Hrvatskoj se već događa da se ljudi na visokom stupnju zdravstvene usluge mogu liječiti samo ako imaju novaca i zato sam za apsolutnu zabranu, pogotovo da netko tko radi u javnom zdravstvu može još raditi i privatno. Doveli smo se do toga da se pod pritiscima pušta da se radi privatno. Puno je razloga koji su do toga doveli, a jedan od njih je potplaćenost liječnika i svog medicinskog osoblja u javnom zdravstvu i naravno da liječnici traže dodatni izvor prihoda kroz privatluk. Ljude se nedovoljno plaća jer sustav nije optimiziran i te priče o dugovima u zdravstvu su priče za političke analfabete. – govori Krstičević i pojašnjava:

– Država je preko HZZO -a odredila cijene medicinskih usluga. Da su te cijene više bolnice ne bi bile u minusu. U Hrvatskoj su u plusu samo one bolnice koje ne rade ništa. Sustav je postavljen tako da što više radiš u većem si minusu. Naše zdravstvo i sustav treba mijenjati na svim razinama. – istaknuo je Krstičević te na jednom primjeru pojasnio kako privatno uništava javno zdravstvo.

– Što bi se doktor u bolnici danas u ambulanti primio 50 pacijenata kad ih može primiti 20. Jest da će mu to automatski povećati listu čekanja, ali će tako automatski regrutirati pacijente koji imaju novac da mu dođu na preglede u privatnu polikliniku. Gdje god uđe privatno zdravstvo ono devastira javno zdravstvo, to je vrlo jasno. Može se raditi ili privatno ili javno i to ne samo šefovi nego svi. Tko je meni omogućio da učim i postanem ovo što jesam? Država mi je platila 12 godina osnovnog i srednjeg školovanja, fakultet i specijalizaciju, i toga moramo biti svjesni. – kazao je.

UTJECAJ KAPITALA NA ZDRAVSTVO JE IZNIMNO VELIK

Krstičević je naglasio kako je utjecaj kapitala na zdravstvo iznimno velik. Primjer su, dodao je, veledrogerije.

Sjetite se priča o veledrogerijama. Pa kome one trebaju? One uzmu s jednog mjesta nekakav teret, robu i donesu je u bolnicu i još se reklamiraju po bolnicama i zarađuju ogromne profite. Država ima kapacitet da funkcionira bez veledrogerija. – kaže Krstičević.

– Neke stvari u javnom zdravstvu su i preplaćene, a sve zbog utjecaja farmaceutske industrije koja gura svoje proizvode i u tom poslovnom odnosu s državom realizira ogromne profite. To je klasična hrvatska priča, većina velikih poduzetnika svoje poslovanje temelji na javnom sektoru, a to je ogroman prostor za maksimalan razvoj korupcije. Utjecaj kapitala, odnosno privatnog novca na medicinu je puno snažniji nego utjecaj politike, znanja, empatije prema ljudima i altruizma. Ako ga pustite da ulazi, vi ste u problemima, pa sjetite se priča o veledrogerijama. Pa kome one trebaju? One uzmu s jednog mjesta nekakav teret, robu i donesu je u bolnicu i još se reklamiraju po bolnicama i zarađuju ogromne profite. Država ima kapacitet da funkcionira bez veledrogerija, a zašto to ne napravi, jer to kao malo ruši tržišno natjecanje. – kazao Krstičević.

Iako u sustavu ima puno prostora za napredak, Krstičević smatra kako reforma hrvatskog zdravstva ovisi o političkoj snazi ministra da je provede.

– Beroš je već dugo ministar i bio je jako popularan kad je ušao kroz ta ministarska vrata, ali progresa nema i u puno stvari zdravstveni sustav kaska i nije sve Beroševa odgovornost. Mislim da je pozicija ministra zdravstva i njegov uspjeh usko vezan s njegovom političkom snagom jer samo tako će proračun Ministarstva zdravstva biti puno snažniji i omogućiti određene reforme. Unutar sustava je ogroman prostor za napredak, ali dok god politika bira šefove bolnica i klinika neće biti kvalitetnog rada. Danas šefa klinike stavlja i skida politika. Frustrira me kad vidim gdje sve novci idu u zdravstvu. – rekao je.

– Nije pitanje Beroša, HDZ -a. Zdravstvene reforme su svugdje u svijetu jako teško provedive. Očekivati nešto od družine i partije koja se ne bavi ničim drugim nego kako naći prostora unutar javnog novca i dogovoriti se s nekim svojim ortacima kako izvući tu lovu, od njih ne mogu očekivati provedbu ozbiljne reforme. Ljudi uopće nisu svjesni koliko novca iz zdravstvenog sustava bježi u neke džepove i kolika je tu korupcija. – zaključio je za Južni član Predsjedništva SDP-a Mišo Krstičević, gradonačelnik Ploča i kirurg u KBC-u Split.

Doktore, hitno!