DOKTOR O VIŠESATNIM ČEKANJIMA ‘Pacijenti su razmaženi, a doktori nedostupni’

DOKTOR O VIŠESATNIM ČEKANJIMA ‘Pacijenti su razmaženi, a doktori nedostupni’

Foto: 

N1 Screenshot

D.H.

D.H.

‘Hitne su pune, ne treba odmah nakon simptoma ići liječniku’

Posljednji službeni podaci HZJZ-a za prosinac prošle godine su neumoljivi, od COVID-a je u Hrvatskoj umrlo 188-ero ljudi – odnosno 45-ero tjedno. Stručnjaci Zavoda tvrde da od sezonske gripe nitko u Hrvatskoj nije izgubio život. Gripa, viroza i COVID kao respiratorne bolesti ne posustaju jer tjedno obolijeva oko 4 tisuće ljudi. HRT je ugostio dr. Sašu Sriću, internista, pulmologa i voditelja Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.

– U ovom trenutku ne možemo reći da smo na vrhuncu, ali ovom periodu jeseni i zime broj oboljelih od respiratornih infekcija, COVID-a i bakterijskih upala pluća te virusnih oboljenja zbog kojih pacijenti završavaju hospitalizirani, ali se približavamo vrhuncu, rekao je Saša Srića, dr. med./voditelj Odjela interne medicine KBC-a Zagreb.

Hitne su pune, ne treba odmah nakon simptoma ići liječniku, preporučuje se tek nakon tri dana.

– S obzirom na veliki priljev respiratornih infekcija, ne treba odmah hrliti liječnicima. Ako se pojavi blaže povišena tjelesna temperatura, blage nazalne tegobe, curenje nosa, blagi kašalj, treba ostati doma. Ako to potraje dva do tri dana, ako se simptomi pogoršavaju, trebaju se javiti obiteljskim liječnicima koji dobar dio kvalitetno radi, a drugi dio nije na razini zadatka, ističe Srića.

– Naši pacijenti nam se žale da su doktori obiteljske medicine nedostupni. Mali djelić pacijenata je razmažen pa odlaze na hitnu i misle da će hitna će riješiti problem. Period čekanja je ogroman zbog velikog priljeva pacijenata pa onda traje i po nekoliko sati, kaže Srića.

Kod viroza pacijenti često znaju odmah prijeći na antibiotike, a Srića otkriva zašto ova praksa nije poželjna.

– To je velika greška, iako se taj omjer malo promijenio, oko 20 posto respiratornih infekcija je bakterijskog uzroka koji treba liječiti antibioticima, a oko 80 posto su virusni. Sada se taj omjer malo okrenuo, 70 naprema 30. Viroze se liječe simptomatski uzimanjem tekućine, antipireticima, spuštanjem temperature, a tek u slučaju pogoršanja treba razmisliti o antibioticima jer se stvara otpornost i dolazi do antibiotičke rezistencije. Na primjer, na azitromicin se stvorila rezistencija na preko 20 posto, kroz nekoliko godina bi se mogla udvostručiti, govori Srića.

Niske temperature su pogodne za viruse

– Virusu gripe i svima ostalim virusima koji se javljaju u ovom dijelu godine, visoke tjelesne temperature pogoduju, a zimsko vrijeme i temperatura za ovo doba godine su itekako dobre, zdrave, dodaje Srića.

– Radi se o 90 posto slučajeva pacijenata koji preegzistiraju, kronični bolesnici, kod kojih je slučajni nalaz COVID pozitivan test pa na taj način možemo reći da su to pacijenti koji umiru s COVID-om. Očekujemo vrlo brzo vrhunac gripe, zaključuje Srića.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.