Rezultati velike ankete HLK-a
Hrvatska liječnička komora predstavlja rezultate projekta Studija hrvatskog liječništva 2022. za primarnu zdravstvenu zaštitu.
Studija je najveće do sada provedeno anketno istraživanje u kojem su liječnici – članovi HLK-a odgovarali na 100-tinjak pitanja, raspoređenih u četiri modula: uvjeti rada, kvaliteta upravljanja, edukacija te usklađenost poslovnog i privatnog života.
– Nakon što smo u prosincu predstavili rezultate Studije za bolničke liječnike, ovaj tjedan predstavljamo rezultate Studije za liječnike u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, kojih je u ovom istraživanju sudjelovalo više od 900 – poručuju u HLK, prenose 24 sata.
Konferenciju su započeli audiozapisom jedne liječnice obiteljske medicine koja svjedoči o iskustvima rada u obiteljskoj navodeći da je HZZO glavni krivac za loše stanje u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Govori o tome da je pobjegla na specijalizaciju u bolnicu, navodeći kako ništa nije stresno kao rad u obiteljskoj.
– Radila sam brojne prekovremene uz stalne kontrole HZZO-a – navodi.
Još jedna liječnica je u drugom audiozapisu navela kako je napustila obiteljsku medicinu zbog pokrivanja dvije ili tri ambulante istovremeno. Javila se i treća liječnica.
– Otišla sam u svibnju 2017. iz Hrvatske. Nemogućnost dobivanja koncesije, napredovanja, nasilje u ordinacijama, nemogućnost naručivanja materijala, uskakanje u zamjene kako se kome prohtije od DZ-a. Došla sam u Njemačku, podigla sam kredit, otplatila, sad zapošljavam šest sestara, administratora. Planiram zaposliti još jednog liječnika. Ovdje nema ništa preko veze – rekla je.
Šef HLK-a Krešimir Luetić poručio je kako je primarna zaštita ‘devastirana u kadrovskom i pravnom smislu’.
– Nedovoljna kapacitiranost. Svaka prazna ambulanta znači lošije kontroliranje bolesti i lošiju zdravstvenu zaštitu. Više puta smo upozoravali na probleme. Trebamo konkretna djela – poručio je.
– Ovo je najveća studija primarne ikada. Svaki upitnik je imao više od 100 pitanja. Od 2514 zaposlenih kojima smo poslali pitanja, njih 969 je odgovorilo na upitnik – rekao je dr. Ivan Raguž iz HLK.
– U mreži primarne je 2452 tima. Ugovoreno je 2320, bez nositelja je 125. Nedostaje nam 256 timova. Znači nedostaje nam 10 posto ambulanti sa stalnim liječnikom ili ga nema uopće – rekla je dr. Ines Balint. Najteže je stanje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Sisačko-moslavačkoj i Požeško-slavonskoj županiji. .
Nedostaje 90 pedijatara
Što se tiče pedijatrijskih ordinacija, navodi, 42 su ambulante bez liječnika. Nedostaje 90 pedijatara, što je udio od 27 posto.
– Situacija je najkritičnija u tri županije, to su Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska i Sisačko-moslavačka. Ogroman je problem što je puno pedijatara u dobnoj granici od 60 godina na više. Puno ih je produžilo svoj rad, a specijalizanata pedijatrije nemamo – poručili su na konferenciji.
– Situacija u primarnoj ginekološkoj je također nezavidna. Trebamo imati 335 ginekologa., 277 je ugovoreno. Timova bez nositelja je 52. U tim ordinacijama nema stalnog ginekologa – navode.
– Čak 550.000 žena nema stalnog ginekologa. Neki ginekolozi imaju čak 9000 pacijentica. Najgora je situacija u Brodsko-posavskoj i Šibensko-kninskoj županiji – dodaju.
Dr. Balint istaknula je kako u obiteljskoj medicini koncesionari dnevno prosječno obave 37 pregleda i 41 medicinsku konzultaciju te 30 administrativnih komunikacija. Pedijatri dnevno obave 40 pregleda, 28 medicinskih konzultacija i 30 administrativnih komunikacija, a ginekolozi dnevno obave 25 pregleda, 21 i medicinsku konzultaciju i 26 administrativnih komunikacije.
Tek 9 minuta za pregled djeteta: ‘Bojimo se da ne učinimo pogreške’
Iz HLK-a navode kako je čak 8 od 10 liječnika nezadovoljno količinom administrativnog posla. Prosječno trajanje pregleda je 10 minuta za liječnika obiteljske medicine, devet minuta u pedijatriji i 15 za ginekologiju, što je izuzetno loše za kvalitetu pregleda, navode.
– Inače bi za sistematski pregled dojenčadi bilo potrebno 30 minuta, no pedijatri na raspolaganju po djetetu imaju 9 minuta – kažu u HLK.
– Zdravstvena zaštita djece je jako ugrožena. Bojimo se da ne učinimo pogreške jer imamo premalo vremena za pregled. Ovo će imati posljedice na zdravlje djece. Ovo je neizdrživo – navode.
Što se tiče ginekologije, iz HLK navode kako 15 minuta nije dovoljno.
– Pacijentice vole porazgovarati. Osim razgovora imamo pregled, UZV i papa test. Kod trudnica, žena u post menopauzi, to vrijeme pregleda nije dovoljno – rekli su.
– Sve ovo se svodi na brzi razgovor i pregled. Žene koje imaju novaca mogu si priuštiti privatnog ginekologa, no to nije rješenje. Nezadovoljni smo skrbi kojom možemo skrbiti o pacijenticama – poručili su.
Šest od 10 liječnika se osjeća nesigurno na poslu
Tvrde i kako su svi liječnici vrlo nezadovoljni vremenom kojeg imaju za pacijente.
– Pitali smo kolege osjećaju li se sigurni na poslu. Četiri od 10 se osjeća sigurno, a šest nesigurno. U obiteljskoj medicini je 27 posto liječnika izloženo verbalnom nasilju od stane pacijenata – naveli su.
– Neodgovarajuća medicinska oprema muči 41 posto liječnika DZ, a 18 posto liječnika u privatnoj ordinaciji – tvrde.
Čak 76 posto liječnika reklo je da rade u slobodno vrijeme više puta tjedno u privatnoj ordinacije obiteljske medicine, te 56 posto liječnika u domovima zdravlja. Sedam od 10 doktora u slobodno vrijeme radi uglavnom administrativne poslove. Iz HLK navode i kako je u domovima zdravlja lakše iskoristiti godišnji te da 58 posto kolega iz privatne obiteljske medicine nikada ili rijetko iskoriste cijeli godišnji odmor.
Svaki četvrti liječnik izjasnio se kako ne bi ponovno postao liječnik.
Komora je sumirala i zaključke istraživanja. Liječnici su, prema provedenoj anketi, vrlo nezadovoljni uvjetima rada, osjećaju se fizički nesigurno na poslu, izloženi su verbalnom nasilju, nezadovoljni su medicinskom opremom, obaveznim radom u slobodno vrijeme i time što ne mogu iskoristiti godišnje odmore.
Nadalje, duboko su nezadovoljni odnosom HZZO-a prema njima. Postoji i značajno niže nezadovoljstvo plaćom kod liječnika koji su zaposleni u domovima zdravlja naprema liječnika u privatnim ordinacijama.
Sve to, navode u HLK, konačno dovodi do visokog nezadovoljstva uvjetima rada i primanjima među svim liječnicima.
– Trend je u Hrvatskoj da je biti liječnik teško i zahtjevno, a da nije adekvatno plaćen i cijenjen – navode.
Predlažu devet mjera
HLK je naveo i devet ključnih mjera za veću atraktivnost primarne zdravstvene zaštite:
1. Liječnici slobodno biraju mjesto rada u PZZ-u: privatna ordinacija ili dom zdravlja
2. Omogućiti prijenos privatnih ordinacija na drugog liječnika
3. Uvesti sustavno dugoročno planiranje kadrova u zdravstvu: nacionalno planiranje, raspisivanje, dodjeljivanje, financiranje i nadzor specijalizacija
4. Raspisati veći broj specijalizacija za PZZ – jednako za domove zdravlja i privatne ordinacije
5. Lokalna zajednica, gradovi i županije, se trebaju uključiti u privlačenje liječnika u lokalne sredine bonusima, osiguravanjem stanovanja, pronalaženjem posla za partnere, olakšice za upis djece u vrtić
6. Omogućiti grupne privatne prakse – donošenje nužnih pravilnika za početak njihovog funkcioniranja (nije doneseno već već 20 godina)
7. Smanjiti broj administrativnih procedura koje liječnici provode – preuzima HZZO
8. Smanjiti standardan broja pacijenata po timu na 1500-kvalitetnija prevencija i rasterećenje specijalističko-konzilijarnog bolničkog sustava
9. Omogućiti zapošljavanja dodatne medicinske sestre i/ili zdravstvenog i nezdravstvenog radnika ovisno o opterećenju ordinacije (donijeti Pravilnik o kadrovskim standardima za timove čiji rok donošenja je istekao još u lipnju 2019.)
– Ovo malo specijalizacija što se raspisuje za primarnu je samo za domove zdravlja, a za privatnu obiteljsku se skoro ne raspisuje. Lokalne zajednice se moraju uključiti u privlačenje liječnika u primarnu – rekla je dr. Vikica Krolo.
Doktore, hitno!
