Čak 44,9 % građana u strahu da će izgubiti posao u sljedećoj godini

Pesimizam je obuhvatio naše društvo

Član uprave Val grupe Mario Dukarić u Newsroomu je komentirao rezultate najnovije analize stavova, uvjerenja i očekivanja hrvatskih građana na kraju ove gospodarski izazove godine. Grupa je istraživanje provela u suradnji s agencijom Ipsos na reprezentativnom uzroku korisnika interneta u dobi od 18 do 60 godina. Rezultati su pokazali da su hrvatski građani puno pesimističniji nego prethodne godine, pogotovo u pogledu osobnog financijskog stanja te političke i gospodarske situacije, dok je povjerenje u medije, institucije i kompanije u padu.

‘U trenutku provođenja istraživanja, krajem listopada ove godine, inflacija je bila rekordna. Iznosila je 13,2 % i naše je istraživanje pokazalo da je 91 % ispitanika osjetilo povećanje cijena. Također, 61,2 % je to osjetilo na svojoj koži kroz pad kupovne moći’.

‘Državni zavod za statistiku objavio je da se porast cijena dogodio gotovo u svim kategorijama. Nije tome uzrok samo povećana cijena energenata nego se to prelilo u sve ostale industrije’, rekao je Dukarić.

Velika većina građana na svojim je novčanicima osjetila rast cijena, ali najviše su pogođeni ljudi srednje kupovne moći: ‘Oni s višom kupovnom moći kao da su jedva dočekali da izađemo iz krize pa da počnu trošiti, a nažalost ova kategorija ukupnih prihoda do 10 000 kuna mjesečno je stvarno kategorija gdje ljudi žive iz mjeseca uz mjesec. Bit ću grub, ali reći ću da su se oni već navikli živjeti u takvim okolnostima tako da njih to nije toliko iznenadilo, koliko je iznenadilo srednji sloj’.

‘Eurostat na razini svih zemalja Europske unije mjeri potrošnju obitelji što se zapravo smatra vrijednošću blagostanja obitelji, a mi smo tu na nekih minus 27 %, dok su druge države poput Njemačke i Nizozemske na 10 % iznad europskog prosjeka’.

Zanimljivo je da se 35,5 % ispitanika izjasnilo da su ove godine trošili više nego lani. Gost Newsrooma ovu pojavu objašnjava mediteranskim ‘kako ćemo lako ćemo’ mentalitetom: ‘Nijemci su se potpuno drugačije ponašali u ovim okolnostima’, a tek neke od mjera koje Dukarić navodi su gašenje ulične rasvjete i svjetala u izlozima, smanjivanje temperature u stanu, pa čak i kuhanje s poklopcem na loncu jer voda više isparava ako kuhate bez poklopca’.

‘Kupci se orijentiraju i temeljem cijene biraju prikladnije proizvode, a tu postoji opasnost za brendove zato što rat sa cijenama nije dobar ni za njih ni za potrošače.

Dukarićev savjet za komunikaciju bredova u krizi je da vrate vrijednosti proizvoda i usluga u prvi plan. ‘Evidentno je da podrška kompanijama i brendovima koji su dosad naglašavali svoju ekološku i društvenu osjetljivost pada, i to prilično u odnosu na razdoblje od zadnje tri godine. Cijena je dominantna i dolazi na prvo mjesto, ali smatram da to nije put kojim bismo trebali ići’.

Ispitanici su najviše isticali strahove od rasta cijena, pada kupovne moći te pada životnog standarda. Pritom je zanimljivo da su se žene izjasnile da će više trošiti u sljedećoj godini u odnosu na muške ispitanike. Također, mlade osobe najspremnije su mijenjati svoje navike i isprobavati nove proizvode, dok kod starijih to nije slučaj.

Čak 44,9 % ispitanika u strahu je da će izgubiti posao u sljedećoj godini. ‘Bilježimo snažan rast vjere u ulaganje u znanje. Znanje je naša najveća valuta, naš najveći kapital. Kroz ovo istraživanje jasno je da će ljudi, prije nego u kupovinu stana i automobila, ulagati u znanje, a taj strah od gubitka posla je posljedično uvjetovan time’.

Zabrinjavajuć je podatak da 50 % mladih u dobi od 18 do 32 godine ima zadršku u planiranju obitelji zbog utjecaja ekonomske situacije. ‘Svaki drugi mladi čovjek razmišlja hoće li imati dijete u kontekstu ovih ekonomskih kretanja, strahova i inflacije’.

Indeks optimizma prema ovom je istraživanju u izraženom padu. ‘Pesimizam je obuhvatio naše društvo. Mi trebamo novu nadu i puno više pozitivnih vijesti’. No, pozitivna je činjenica da indeks optimizma u nekim kategorijama pokazuje optimizam građana u obiteljskim odnosima, prijateljstvu i druženjima što Dukarić objašnjava izlaskom iz pandemije zbog koje više cijenimo ove stavke života.

Kad je riječ o niskoj razini povjerenja u institucije i djelatnosti, Dukarić kaže: ‘Ja volim isticati tezu da bi se naše društvo trebalo naviknuti na dosadne političare i dosadne medije. To nama fali. Možemo jako puno diskutirati o relevantnosti i kvaliteti sadržaja koji je u javnom prostoru, tu mislim i na medije i na političare’.

Dukarić smatra da danas postoji utrka za klikovima, a ljudi jako malo vremena troše na konzumaciju tih vijesti: ‘Puno im je jednostavnije pročitati Tweet Elona Muska, a rijetko se tko odluči pročitati neki stručni članak na CNN-u ili televiziji koji bi dao šire argumente’.

Posebno je naglasio činjenicu da je ‘Sadržaj je odavno izgubio bitku u političkoj sferi, kad se suprotstavi određenom dojmu ili javnom performansu’.

Dukarić zato zaključuje da bismo se trebali vratiti ‘dosadnim medijima i dosadnim političarima’.

PR stručnjak zaključuje da je optimist i da vidi novu generaciju političara na sceni, te smatra da će uz njihovu ustrajnost ljudi to i prepoznati.

Doktore, hitno!