Važno je suočiti se s preprekama
Više od godinu dana našim životima upravlja koronavirus. Pandemija koronavirusa je nova i nepoznata situacija, ne samo za nas u Hrvatskoj već za cijeli svijet, zato je jako važno da se ponašamo odgovorno. Okolnosti u kojima živimo utječu na naša prava za slobodnim kretanjem, prava na normalno školovanje, rad, druženje, a najviše utječu na naše mentalno zdravlje.
Cijepi se zaštiti sebe i druge
Kako očuvati svoje mentalno zdravlje kada nas svaki dan od ožujka 2020. godine bombardiraju sve većim i većim brojem zaraženih, umrlih, cijepljenih i necijepljenih. Broj zaraženih raste, pa opada, epidemiološka situacija je sve gora, pa sve bolja. Cijepi se zaštiti sebe i druge, nemoj te se cijepiti jer cjepivo nije sigurno, tko zna što ima u njemu. Ovo je samo mali presjek onoga što građani diljem Hrvatske i svijeta slušaju svaki dan. Osluškujemo što rade susjedne zemlje, pokušavamo to implementirati kod nas u borbi protiv COVIDA – 19, a sve to dovelo je do drastičnog pogoršanja mentalnog zdravlja stanovništva.
Što struka kaže o tome?
Psiholozi kažu da trebamo preuzeti odgovornost i zdravo ponašanje umjesto ugrožavanja drugih, da aktivno oblikujemo svakodnevni život umjesto negativnog razmišljanja, da umjesto straha od novog normalnog treba tražiti stručnu pomoć, ako osjećamo potrebu, potrudite se pomoći drugima koji su bolesni ili iz bilo kojih razloga ne mogu napuštati svoje stanove, bolje je pomagati drugima oko sebe nego bespomoćno kukati.
Za mnoge ljude COVID – 19 predstavlja veliku patnju, a tu psiholozi i psihijatri mogu pružiti veliku pomoć, široko znanje, utjehu i prije svega pomoći.
U ovih godinu i nešto dana puno je stručnjaka radilo na predviđanju mentalnog zdravlja stanovništva po završetku COVID – 19. Iako je cijela nacija izložena riziku od zaraze ovim, još uvijek, nepoznatim i nepredvidljivim virusom i naravno svim mjerama koje su značajno promijenile svakodnevnu rutinu, stručnjaci ne očekuju kod svakog jednake posljedice na mentalno zdravlje. Sve ovisi o nama samima, jer neke osobe su otporne i s kriznim situacijama dobro se nose, bez simptoma mentalnog poremećaja ili su simptomi posve blagi te mogu normalno funkcionirati u svakodnevnom životu. Zatim imamo skupinu ljudi koji su elastični, a oni već u kriznoj situaciji razvijaju simptome mentalnog poremećaja, ali ova skupina ljudi, kako naglo dobije simptome i oni se isto tako naglo povuku i postupno dođe do oporavka. Treća skupina razvija simptome mentalnog poremećaja, isti se spontani, malo sporije nego druga elastična skupina, oporave. Samo kod manjeg dijela ljudi ne dolazi do oporavka već simptomi traju godinama nakon nesreće i uzrokuju kroničnu disfunkciju.
U većem riziku su i inače marginalizirane skupine
Najviše pažnje trebamo posvetiti osobama mlađe životne dobi jer su oni najmanje elastični i teže se suočavaju s novonastalom situacijom, ponajprije zbog nedostatka iskustva. Naravno, u većem riziku su i inače marginalizirane skupine – beskućnici, osobe starije životne dobi, duševno bolesne osobe, osobe s lošijim socio-ekonomskim statusom.
Poznato je da u vrijeme pandemije COVID – 19 u kineskoj populaciji više od 50 posto ispitanika ima simptome kao anksioznost i depresivnost.
Veliki broj građana se žali na smetnje koncentracije, pažnje, pamćenja, nesanice ili povećanom potrebom za snom.
Treba li pričati o mentalnom zdravlju u doba pandemije?
Inače u Hrvatskoj, tema mentalnog zdravlja nedovoljno zastupljena. Kako piše časopis Nature, iz pandemijskog perioda niknut će niz znanstvenih istraživanja koja će obogatiti znanje o mentalnom zdravlju u doba epidemije. Znanstvenici diljem svijeta skupljaju podatke i istražuju utjecaj mjera protiv širenja koronavirusa na mentalno zdravlje.
Važno je suočiti se s preprekama, te si možete pomoći s brojnim aktivnostima ili se vratiti hobijima za koje do sada niste imali vremena. Nadalje, mentalno zdravlje je kontinuitet, široki spektar stanja u koja upadamo i koja često variraju iz dana u dan, i tome je svatko od nas podložan.
Doktore, hitno!
