PILOT PROJEKT: Nakon 29 godina vraćaju se psiholozi u domove zdravlja

Djeca i mladi su najosjetljivija skupina društva

Samo u Zagrebu djeca u prosjeku, kako doznaje 24sata, na tretman kod psihologa čekaju tri do četiri mjeseca. Za mnoge je to već prekasno, zbog čega imamo poražavajuće podatke o porastu suicida među djecom.

Ministarstvo zdravstva nakon 29 godina u domove zdravlja planira vratiti psihologe te osigurati mobilne psihijatrijske timove, kako doznaju 24sata. Djeca i mladi najosjetljivija su skupina društva, a njihovo mentalno zdravlje nikad nije bilo u gorem stanju, a samo u Zagrebu djeca u prosjeku, na tretman kod psihologa čekaju tri do četiri mjeseca. Za mnoge je to već prekasno, zbog čega imamo poražavajuće podatke o porastu suicida među djecom i mladima.

Podaci pokazuju da je 2021. gotovo dvostruko više djece koja su pokušala suicid, nego što je to bilo 2019. godine, kad još nije bilo ni potresa ni pandemije. Tako je 2019. u Hrvatskoj 36 djece pokušalo suicid, a šest ih je, nažalost, počinilo isti, 2020. godine ih je 52 pokušalo, a 10 ih je počinilo, dok je 2021. godine čak 63 djece pokušalo počiniti suicid, a sedam ga je počinilo. U prvih pet mjeseci 2022. godine zabilježeno je pet samoubojstava djece do 18 godina, među kojima je jedno dijete bilo mlađe od 14 godina, uz drastičan porast broja pokušaja suicida među djecom mlađom od 14 godina.

Prema podacima Hitne ambulante Psihijatrijske bolnice za djecu i mladež u Zagrebu, koja je tijekom 2019. i 2020. godine provela istraživanje na kliničkom uzorku od 2428 djece/adolescenata pregledanih u jednoj hitnoj psihijatrijskoj ambulanti, 447 djece je otkrilo da su bila sklona suicidalnom ponašanju.

Ministar zdravstva Vili Beroš za 24sata otkrio je da njegovo ministarstvo slijedom reformskih mjera vezanih za aktiviranje dispanzera za mentalno zdravlje na razini primarne zdravstvene zaštite kao i mobilnih psihijatrijskih timova, razgovara o Pilot projektu unaprjeđenja mentalnog zdravlja s Domovima zdravlja i Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.

‘U tijeku je osnivanje Radne skupine i ostali operativni koraci kako bi se pokrenuo pilot projekt i uspostavio temelje za provedbu reformskih koraka u području mentalnog zdravlja na nacionalnoj razini’ odgovorio je za 24sata ministar zdravstva Vili Beroš na pitanje što planiraju poduzeti za jačanje mentalnog zdravlja djece i mladih.

Psihologinja Ella Selak Bagarić iz Hrvatske psihološke komore još u studenom prošle godine u razgovoru za 24sata apelirala je na hitan povratak psihologa u primarnu zdravstvenu zaštitu radi gorućeg problema – mentalnog zdravlja djece u Hrvatskoj. Psihologinja Selak Bagarić posljednjih se godina najviše bori da se djeci osigura pravovremena psihološka pomoć kako se ne bi događale nezapamćeni masakri poput ovog u Beogradu i kako djeca ne bi dizala ruku na sebe, a upravo su provedena istraživanja pokazala da Hrvatska ima porast suicida među djecom i mladima.

‘Radna mjesta psihologa na razini primarne zdravstvene zaštite, u domovima zdravlja, ukinuta su 1994. godine, potpuno stručno neopravdano, čime je drastično smanjena dostupnost usluga zdravstvene zaštite psihologa, a u cijelom zdravstvenom sustavu Hrvatske imamo samo 375 psihologa, odnosno 201 kliničkih psihologa (za sve dobne skupine korisnika). S obzirom na to da većina psihičkih poremećaja započne u mlađoj dobi, jasna je potreba za ranim prepoznavanjem, ranom intervencijom i prevencijom. Nužno je osigurati otvaranje ambulanti psihologa u domovima zdravlja u cijeloj zemlji’, istaknula je za 24sata Ella Selak Bagarić.

Stručnjaci mentalnog zdravlja su, kaže, i prije krize upozoravali na visoku prevalenciju mentalnih poremećaja, a u nadolazećem periodu možemo očekivati da će potreba za podrškom sve više rasti.

‘Iako je pandemija, nadamo se, na svom zalasku, njene posljedice na mentalno zdravlje time ne prestaju već ih u punini možemo očekivati u godinama ispred nas. Sve navedeno upućuje na potrebu za omogućavanje veće dostupnosti usluga stručnjaka mentalnog zdravlja koji sudjeluju u njihovom liječenju, ali i prevenciji njihovog razvoja, ako je prava vrsta podrške pružena u pravom trenutku’, ističe psihologinja.

Navodi kako u Hrvatskoj imamo tek 0,07 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije na 100.000 stanovnika te 20 specijalizanata dječje i adolescentne psihijatrije.

Predsjednik Hrvatske psihološke komore Dejvid Zombori za 24sata ističe kako zabrinjavajući podaci i statistike nacionalnih istraživanja otkrivaju alarmantnu sliku stanja mentalnog zdravlja, kao i potkapacitiranost sustava stručnjacima mentalnog zdravlja u Hrvatskoj.

‘Najnovije dostupne procjene ukazuju na to da na globalnoj razini s mentalnim poremećajem živi više od 1 od 7 djece i adolescenata u dobi od 10 do 19 godina (prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, 2021), uz tendenciju porasta psihičkih poremećaja i suicidalnosti među adolescentima i mladima. Prema istraživanju skupine autora objavljenom u cijenjenom medicinskom časopisu Lancet, a koje je pomoću prognostičkih matematičkim modela predviđalo povećanje psihičkih tegoba u različitim zemljama, Hrvatsku u narednom razdoblju čeka povećanje psihičkih tegoba od 25%. Posebno zabrinjavaju podaci o broju pokušaja suicida i izvršenih suicida među djecom do 18 godina’, kazao je Zombori.

Iako 75% poremećaja mentalnog zdravlja započinje prije 25. godine i mogu imati dugoročne zdravstvene, psihosocijalne i ekonomske posljedice na pojedinca, njihove obitelji i društvo, mladi između 12 i 25 godine, navodi, imaju najmanju dostupnost uslugama podrške mentalnom zdravlju od svih dobnih skupina.

‘Prema podacima MUP-a, statistički pregled stanja samoubojstava i pokušaja samoubojstava u 2022. godini diljem Hrvatske za sve dobne skupine, prema policijskim upravama po županijama, ukazuje na zabrinjavajuću incidenciju suicidalnog ponašanja te na rast takvog ponašanja u 2022. u odnosu na 2021. godinu u čak 10 hrvatskih županija. O potrebi za jačanjem podrške mentalnom zdravlju djece i mladih jasno govore i podaci projekta EWAchange u kojem je sudjelovalo više od 40 000 učenika i 10 000 odgojno-obrazovnih radnika iz više od 160 škola u Hrvatskoj, koje zaključuje da značajni dio mladih, posebice djevojaka, treba sustavnu podršku mentalnom zdravlju’, navodi.

Istovremeno, stručnjaci mentalnog zdravlja različitih profesija već godinama, kaže, upozoravaju na nedovoljne kapacitete sustava podrške mentalnom zdravlju djeci i mladima, što je problem koji s iznesenim brojkama, ali i tragedijom koja potresa regiju mora dovesti u središte promišljanja donosioca odluka kao strateški prioritet i interes države.

‘U cijelom zdravstvenom sustavu, za sve dobne skupine korisnika, dostupno je ukupno 375 psihologa, odnosno 201 kliničkih psihologa, no za kliničke psihologe valja istaknuti kako skoro polovica navedenog broja nije dostupno u sustavu javnog zdravstva, već rade u drugim sustavima, udrugama ili privatnim praksama. Djeci i mladima s najintenzivnijim i životno ugrožavajućim stanjima, u cijeloj Hrvatskoj podršku pruža oko 40 specijalista dječje i adolescentne psihijatrije, uz 37 kreveta dostupnih za hospitalizaciju. Navedeno se jasno očituje kroz sve veće liste čekanja i neusklađenost intenziteta liječenja stvarnim potrebama djece i mladih, odnosno općenito smanjenu dostupnost pravovremenih i primjerenih oblika procjene i liječenja’, kaže Zombori.

Kriza mentalnog zdravlja u kojoj se nalazimo, dodaje, a na koju upozoravaju i krovne organizacije u području mentalnog zdravlja, od nas zahtijeva oblikovanje sveobuhvatnog, sustavnog i dugoročnog odgovora, koji će objediniti aspekte znanstvene utemeljenosti i učinkovitosti, ali i ekonomske isplativosti.

‘Podrška djeci i obiteljima nužna je na nivou primarne zdravstvene zaštite, u zajednici, pravovremeno, prije nego dođe do težih kliničkih slika, što bi otvorilo prostor rasterećivanja viših razina zdravstvene zaštite’, zaključuje.

Doktore, hitno!