Kronični bolovi u kralježnici i depresija
Nije neuobičajeno da pacijenti koji pate od kroničnih bolova ponekad budu pod stresom i depresivni. To nije iznenađujuće budući da pod „kroničnim bolovima“ obično podrazumijevamo bolove koji traju više od tri do šest mjeseci. Čini se da dugotrajna bol uzrokuje nastajanje puta u živčanom sustavu koji mozgu šalje signale za bol čak i kad ne postoji anatomski problem koji uzrokuje bol.
Ponekad je uzrok kronične boli anatomski problem koji se može dijagnosticirati, kao što je to degeneracija diskova ili spinalna stenoza, koji može uzrokovati stalnu bol dok se uspješno ne izliječi. Češće, kronična bol nema jasan anatomski uzrok, kao u slučaju sindroma neuspješne operacije kralježnice ili kronične boli u leđima čiji se uzrok ne može identificirati. U tim se slučajevima bolest svodi na samu bol.
Kod nekih ljudi stres i depresija koji potječu od kronične boli mogu postati sveprisutni te mogu čak i pojačati i produljiti bol.
Pojačana bol pak može uzrokovati više stresa i depresije, što vodi u ciklus depresije i boli koji nije lako prekinuti. Međutim, postoje stvari koje može učiniti osoba koja trpi bolove kako bi spriječila ili liječila kroničnu bol i depresiju do koje može doći:
Smanjite mogućnosti za nastanak kronične boli
Razgovor s liječnikom o simptomima depresije ili stresa ili pak javljanju depresije u prošlosti dok je bol još u akutnoj fazi može upozoriti liječnika da je potrebno razmotriti oba ta stanja pri planiranju liječenja kralježnice. Dok se jedan pacijent može u potpunosti oporaviti od početne ozljede, pacijent koji je skloniji depresiji i stresu, koji pokazuje znakove depresije i/ili stresa ili je već bolovao od kliničke depresije može biti skloniji razvoju kroničnih bolova koji traju dulje od prvotne akutne boli. Dobro upućeni liječnik može rano predložiti plan liječenja kojim se liječi pacijentovo mentalno stanje kao i njegova fizička bol, čime se mogućnost da kod pacijenta dođe do razvoja kroničnih bolova svodi na minimum.
Dobro je da pacijenti razgovaraju sa svojim liječnicima pojavi li se neki od sljedećih uobičajenim simptoma depresije:
- Promjene u spavanju,
- Promjene u apetitu,
- Osjećaj tjeskobe.
Stres se može manifestirati na nekoliko načina. Pacijenti bi trebali razgovarati sa svojim liječnicima ako misle da imaju simptome boli u leđima povezane sa stresom koji su slični simptomima fobromijalgije:
- Bol u leđima i/ili bol u vratu
- Difuzna bol u mišićima
- Točke osjetljive na bol na mišićima
- Poremećaj sna i umor
U mnogim slučajevima boli u leđima povezane sa stresom, pacijenti se žale na bol koja mijenja mjesto. Kroničnu bol može pojačati i npr. smanjena kondicija zbog premalo vježbanja i razmišljanje o bolovima. Pacijenti mogu pomoći pri sprečavanju nastanka boli ili svođenju kronične boli na
minimum tako da se prihvate odgovarajućih vježbi te da primjenjuju neke kognitivne tehnike kao što su distrakcija, vođeno maštanje i slično.
Identificirajte okidače stresa koji mogu pojačati kronične bolove
Pacijenti mogu pratiti kako njihov stres i tjeskoba utječu na bol u leđima tako da u dnevnik bilježe kada se bol u leđima mijenja i koje bi vrste stresa mogle biti okidači za bol. Na ovaj način pacijent se može prestati usredotočivati na bol i usredotočiti se na elemente u životu koji utječu na bol. Identificiranje okidača stresa ili emocionalnih okidača koji utječu na bol pacijentu daju priliku da olakša bol tako da izbjegava ili eliminira ove okidače stresa. Shvaćanje načina na koji depresija i stres mogu utjecati na bol mogu smanjiti osjećaj tjeskobe tako da pacijentu omoguće bolju kontrolu nad kroničnim bolovima.
Govorite o svojoj depresiji
Depresija i emocionalne reakcije na kroničnu bol su normalni. Mnogi pacijenti svojim liječnicima ne govore o svojoj depresiji jer vjeruju da će depresija, tjeskoba i stres koje osjećaju nestati kad se riješi prvotni problem boli. Međutim, sekundarni problemi koji potječu
od kroničnih bolova, kao što su nemogućnost obavljanja omiljenih aktivnosti, problemi u obiteljskim odnosima, financijski problemi ili gubitak posla mogu još više pridonositi osjećaju beznadnosti i depresije.
Razgovor s liječnikom o depresiji omogućit će mu da bude bolje informiran i da lakše odredi odgovarajući tretman. Depresija može utjecati na učestalost i intenzitet simptoma boli, kao i na brzinu ozdravljenja. Istovremeno liječenje boli u leđima i liječenje od depresije pacijentu daju
bolje izglede za potpun oporavak.
Potražite višedisciplinarni način liječenja za bol i depresiju
Govori li pacijent liječniku o svojoj depresiji, to može otvoriti priliku za višedisciplinarni plan liječenja u koji su uključeni i liječnik i stručnjak za psihičko zdravlje. Timski pristup omogućuje istovremeno praćenje boli i depresije tako da liječnici mogu komunicirati o međudjelovanju ta dva područja. Važno je da liječnici razumiju da promjene fizičkih simptoma boli mogu biti povezane s promjenama u mentalnom stanju pacijenta.
Neke uobičajene terapije protiv boli, uključujući opioidne lijekove protiv bolova, mogu čak i pogoršati depresiju. Pogoršavanje depresije može djelovati na fizičko očitovanje boli. Ako liječnici pomno prate i fizičko i mentalno zdravlje, moguće je dati preporuke za liječenje i lijekove, uključujući antidepresive, uzimajući u obzir i fizičku bol i emocionalno zdravlje pacijenta.
William Deardorff, PhD, ABPP
Tekst je preveden s engleskog jezika uz dopuštenje autora.
Više informacija o autoru možete pročitati na stranici
http://www.spine-health.com
Prevođenje teksta je sponzorirala tvrtka LINGUA-SOFT d.o.o.
Doktore, hitno!
