2. HRVATSKI RONILAČKI KONGRES Razvija se e-aplikacija za prijavu ronjenja, dnevnici idu u povijest

-Predstavljen u Hrvatskoj jedinstven projekt Splitsko-dalmatinske županije ‘Pomorsko je dobro’-

U Rijeci se održava Drugi hrvatski ronilački kongres u sklop kojeg je planirana i velika ekološka akcija čišćenja podmorja na Kvarneru.
Kongres se provodi u organizaciji Agencije Promocija ronjenja, Hrvatske gospodarske komore – Županijske komore Rijeka, DC Marco Polo i Ronilačkog kluba HRVI Nemo-Adriatic, a obrađuju se brojne teme vezane uz ronjenje u Hrvatskoj i regiji, dok će sudionici kongresa imati priliku saznati najnovije informacije na zanimljivim predavanjima i sudjelovati u raspravama.

Osim što je generator predsezone i postsezone, ronjenje je jedan od boljih i unosnijih turističkih proizvoda te daje dodanu vrijednost ukupnoj turističkoj ponudi, a još uvijek nije u cijelosti iskorišteno u Hrvatskoj. Tijekom dva dana trajanja Kongresa na brojnim panelima stručnjaci će raspravljati o zanimljivim i za ronjenje važnim temama te će se dotaknuti produljenja sezone kroz ovu granu turizma.

Kongres je otvoren panelom Jačanje kapaciteta ponude. Pozdravili su ga ravnatelj Ravnateljstva civilne zaštite u Ministarstvu unutarnjih poslova, Damir Trut te riječki gradonačelnik Marko Filipović.

Damir Trut je iskazao podršku daljnjem razvoju ronilaštva u RH i promociji ronilačke struke.

– Potrebu za daljnjim razvojem potvrđuju nam sve učestalije i intenzivnije prirodne katastrofe izazvane klimatskim promjenama. Da bi ublažili posljedice takvih iznenadnih nesreća vrlo je važno imati osposobljene i opremljene timove za traganje i spašavanje u poplavama, kazao je te najavio ustrojavanje jednog ronilačkog tima na razini RH, koji bi u svakom trenutku, po mobilizacijskom pozivu, bio spreman za djelovanjem unutar Državne intervencijske postrojbe civilne zaštite, bilo da je riječ o pružanju međunarodne pomoći ili intervencijama unutar zemlje. U organizaciju, edukaciju i nabavku potrebne opreme već smo krenuli, a rezultati rada bit će prezentirani u skorašnje vrijeme atraktivnom vježbom i predstavljanjem ronilačkog tima, dodao je.

Istaknuo je kako je to još samo jedna potvrda i rezultat dugogodišnje suradnje s roniocima kroz razne aktivnosti, bile one edukativnog karaktera, sudjelovanja na zajedničkim vježbama, ekološkim akcijama ili u stvarnim situacijama za vrijeme velikih poplava, pomaganja u prihvatnim kampovima za vrijeme izbjegličke krize, ali i kod nedavnih potresa.

Državni tajnik Ministarstva turizma i sporta Tomislav Družak, kazao je kako je Hrvatska kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, kroz pregovore s Europskom komisijom uspjela osigurati 2,2 milijarde kuna za hrvatski turizam.

– Sport kao komponenta nije mogao proći kroz pregovore. To nažalost, moram priznati, nismo uspjeli jer su u prethodnom financijskom okviru neke zemlje to jako dobro iskoristile. S obzirom na to da svi znamo što za hrvatski BDP, u cjelini bitan turizam. To smo stavili pod dvije točke – produljiti sezonu i podignuti kvalitetu ponude. Bez sportske infrastrukture nećemo polučiti ni da se sezona produlji niti podignuti razinu kvalitete. Od tog novca 900 milijuna predviđeno je za turističku infrastrukturu, odnosno turističko-sportsku, kazao je Družak.

Prema studiji koju je radio jedan bečki institut za turizam u 2016. godini od ukupnog turističkog prihoda sport je sudjelovao s 18%, istaknuo je.

– Tu onda možemo govoriti i o mogućnosti zapošljavanja ljudi. Ovakvim kongresima, pogotovo ako dobiju prostor u javnosti, više ćemo i bolje formulirati sve silne mogućnosti sporta u segmentu turizma, naglasio je.

Ronjenje je i sport i posebna grana turizma, naglasila je Dajana Marin iz Uprava za održivi razvoj pri Ministarstvu turizma i sporta-

– Puno je posebnih oblika turizma koji imaju dodanu vrijednost. Posebno mjesto zauzima ronilački turizam. Dobro je da svi razmijenimo mišljenja, da nastavimo dijalog, kako bismo ronilački turizam unaprijedili.
Do sada je Ministarstvo ulagalo dosta novca u ronilačke projekte koji su razvijali ronilački turizam i ponudu. Nadam se da ćemo ubuduće nastaviti još značajnije. Slijedi izrada programa za financiranje projekata javnog sektora. Tu vidim mogućnost i za ronilački turizam jer će biti omogućeni projekti s javno-privatnim partnerstvom.
U tijeku je izrada pravilnika o sigurnosti ronjenja. Ima minimum obilježavanja mjesta ronjenja, opremu, kriteriji za instruktore, uvjeti pod kojima se može roniti. Oslanja se na ISO standarde, prijava ronjenja bi išla preko e-aplikacije koja se upravo razvija. Ministarstvo mora je većinu aktivnosti koju provodi prema građanima, prenijelo u digitalni svijet, kao što i Europa sada predlaže. Omogućit će prijavu u sustav bez dosadašnje dnevnika ronjenja, poručila je.

Tekst pravilnika će biti objavljen u studenom i pušten u javnu raspravu.

Ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar Zvonimir Šostar upozorio je kako danas imamo preko 412 tisuća slučajeva, 8744 osobe su preminule, utrošeno je 3,5 milijuna doza cjepiva, odnosno manje od 55 % stanovništva s obje doze.

– Jedinstveni fiziološki izazov za tijelo je covid. Dugoročna oštećenja još nisu poznata. Zdrava pluća su sinekvanon sigurnog ronjenja. Kod ronjenja povećan je stres kardio-vaskularnog sustava, javlja se temperaturni stres i povećana oksigenacija. Ne razmišljamo da post covid sindroma ima jako puno, a tu prednjače problemi s plućima i srčanim mišićem. Najgori oblik je mikrofibroza. Povećan je rizik od barotraume, pojasnio je upozorivši ronioce da ukolio uoče brzo umaranje i nedostatak daha, da se ne upuštaju u tu aktivnost.

Tomislav Vidić iz Upravnog odjela za turizam i pomorstvo Splitsko-dalmatinske županije, predstavio je projekt Pomorsko je dobro, koji se odnosi na učinkovito upravljanje i zaštitu pomorskog dobra na području županije.

– Zbog nejasnoća tko njime gospodari, ovom aplikacijom pokušali smo otkloniti sve nedoumice. Zauzimamo trećinu državnog mora. Prva smo i jedina županija s on – line aplikacijom sa svim koncesijama za korištenje pomorskog dobra. Aplikacija sadrži 1418 mikro lokacija koncesija i koncesijskih odobrenja. Želja nam je omogućiti građanima da prijave sumnje devastacije i bilo kakve probleme na pomorskom dobru. Izrađeno je 27 planova upravljanja pomorskim dobrom. Ovom aplikacijom svaki građanin u realnom vremenu može prijaviti devastaciju koja će odmah biti proslijeđena nadležnim službama na intervenciju, naglasio je Vidić.

Na kongresu će se obrađivati tema ekologije i ulaganje u ekološke akcije i projekte koji doprinose očuvanju Jadranskog mora koje svojim prirodnim ljepotama privlači sve veći broj zaljubljenika u morske dubine. Kongres će biti i mjesto razmjene iskustava svih dionika ronilačke struke, od vlasnika ronilačkih centara, instruktora ronjenja, trgovaca ronilačkom opremom, do samih turista zainteresiranih za ovu granu turizma. Svi sudionici kongresa imat će jedinstvenu priliku doznati najnovije trendove i informacije iz svijeta ronjenja.

Doktore, hitno!