ad
ad

BIOLOG PETRICIOLI: Nade da će periska opstati vrlo su slabe

BIOLOG PETRICIOLI: Nade da će periska opstati vrlo su slabe

Foto: 

MINGOR

D.H.

D.H.

Što je točno ubija, nije poznato, no vjerojatno je riječ o kombinaciji bakterija i truskavca, srodnika uzročnika malarije

– Ne možemo tvrditi da će vrsta opstati ili neće, ali vrlo su slabe nade. To je samoubilački pohod tog nametnika. U svega pet godina jedana je vrsta došla na rub ili preko ruba izumiranja, što je nezabilježeno.

Održavši predavanje o periski, kazao je to dipl. ing. biolog Donat Petricioli na 2. Hrvatskom ronilačkom kongresu.

Periska je sredozemni endem, živi u području od 2 milijuna kilometara kvadratnih mora, uglavnom uz obalu. Ona je dugoživući organizam. Najveći primjerak u Jadranu imao je 1,18 metara kod Mljeta prije više od 40 godina, bio je star više od 200 godina.

Najveću štetu napravili su koćari

– Hrani se sitnim plantonom i bakterijom ali u kojem omjeru ne znamo. Iako se smatra da su rijetke, u nekim razdobljima kod nas su bile vrlo guste kod Paga, u Uvali Telašćica. Najčešće žive u naseljima morskih cvjetnica, do dubine od 60 metara.
Najveću štetu su ljudi napravili mrežama potegačama, a i turisti su dali svoj obol. Od 1977. godine su zaštićene. Naselja su se smanjivala do 2003. godine. To je anomalična godina. Nešto se dogodilo da je jako dobro uspio mrijest, kad su brojne mlade postale spolno zrele, onda smo imali puno više ličinki i školjkaša.
Ne samo što je taj školjkaš veliki organizam, nego je i izvrsna podloga za razne druge organizme. Mnogi tu žive i povećavaju bioraznolikost. To je vrlo važan organizam bio za Jadran, ona filtrira nekoliko stotina litara mora na sat i mnogo bakterija vadi iz mora.

Neke vrste Pinne još uvijek žive u Jadranu

Nije periska – Pinna nobilis jedina iz te porodice pinida koja tu živi. Imamo još dvije vrste, a izgleda da na njih ti uzročnici pomora ne djeluju, kazao je biolog Petricioli.
2016. godine Španjolci su primijetili da uz njihovu obalu periske krepavaju i sve su do jedne je uginulo.

– Znanstvenici su napisali rad na koji se nitto nije posebno obazirao jer su pomori znali biti vrlo česti, pa se nakon nekoliko godina ponovno pojave. Međutim, u svega četiri godine one su izumrle i u Mediteranu. Stanje je sve gore i gore. Onima koje su svježe uginule ili se slabo zatvaraju u probavnoj žlijezdi pronađena je stanica puna točkica, to je truskovac, srodnik uzročnika malarije. Međutim, u nekima koje su ugibale nisu bile pristutne te stanice, nego bakterije tako da još uvijek nismo sigurni koji je primarni uzročnik tog pomora. Vjerujemo da je cijeli sustav u stresu. Problem je u tome što jedino tu vrstu pinnu rudis uopće ne napada, a mi nemamo materijala na čemu raditi eksperimente, tako da odgovor neće nikada biti potpuno točan, pojašnjava.

Nakon što uginu još mjesecima pa i više od dvije godine ostaju uspravne, pa mnogi smatraju da su žive. No, kada ihznanstvenidi dođu provjeriti to su samo pazne ljušture.

MINGOR

Prijavite ako pronađete živu

– Napravljeni su protokoli za praćenje živih primjeraka. Uz obale Istre ih je nekoliko pronađeno. Došli smo do broja 20-ak, ali ljeti kad je more toplo, od njih je na početku listopada svega 13 živih pronađeno. Postoje neke društvene mreže kao što je aplikacija Plavo oko na kojima možete prijaviti živu perisku. To je jako važno jer sve ide na portal Ministarstva okoliša.
Postojala je jedna inicijativa. Akvarijum Pula kupio je nekoliko velikih rezervoara u koje je stavio 300 odraslih periski i umjetno ih je hranio. Međutim, nije se znalo koju im hranu treba davati. Uskoro su otkrili da je u svima koje su izuzeli u prirodi parazit i sve su ugibale.
Pokušali smo sakupljati mlade periske. Nije naša izdeja, ali je naša izvedba. Sasvim jednostavno od običnih plastičnih boca i vreća za krumpire, konopaca i kamenja slože se kolektori za mlađ i postave na mjesto gdje prolaze morske struje, gdje je bilo periski i da onda budemo sigurni da ako prolazi ličinka da ćemo je uloviti.
Sad smo postavili kolektore po cijelom Jadranu ali će logistika prenošenja do Akvarija Pula neće biti lako, kazao je ugledni biolog.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.