Koje su vrste igračaka štetne?
U potrošačkoj košarici, uz hranu i piće, često su i igračke. Proizvod namijenjen djeci trebao bi biti najviše kontroliran. U prošloj je godini Državni inspektorat pregledao 400 uzoraka različitih igračaka te provjeravao jesu li zdravstveno ispravne i u skladu s propisima. Igračke se kontroliraju i na granici pri ulasku u zemlju, te u proizvodnji. Unatoč tomu, na tržištu vlada kaos, javlja HRT.
Igračke mame sa svih strana. Dio su ponude ne samo specijaliziranih trgovina dječjom opremom nego i knjižara, prehrambenih dućana, čak i kioska. Teško je u tom obilju razaznati o kakvim je igračkama riječ.
Od 399 uzoraka, njih 12 nije bilo u skladu s propisima, navode u Državnom inspektoratu. Najveći je problem bio s – plišancima koji nisu zadovoljili fizikalno-kemijska svojstva. Potvrđuju to i u Nastavnom zavodu “Andrija Štampar” u kojem redovito rade analizu kvalitete igračaka.
– Ti šavovi na plišanim igračkama moraju biti određene čvrstoće i ne smije dio onoga punila, ona vlaknasta masa unutar igračke koja se nalazi, ne smije biti dostupna, za djecu mlađu od tri godine, zato što se to može staviti u usta. Djeca obično ispod 3 godine imaju tu naviku da male predmete stavljaju u usta i onda to može blokirati dišne puteve i onda može doći do gušenja, pojašnjava Lidija Barušić, Nastavni zavod “Andrija Štampar”.
U karlovačkoj udruzi za zaštitu potrošača Korana slažu se da su plišane igračke trenutačno najrizičnije i zbog – pandemije.
– Kad je vuna ili nešto tako u pitanju, vrlo lako se bakterije i virusi uvuku unutra, dok možda nekakvu plastičnu igračku vi ćete prebrisati sa dezinfekcijskim sredstvom i bit će puno sigurniji. To je ono što svaki potrošač može doma napraviti, kaže Marina Novaković Matanić, Udruga za zaštitu potrošača grada Karlovca “Korana”.
Velik je problem kod igračaka – njihov sastav. Talati su toksičkni spojevi koji omogućuju da se igračke modeliraju u određen oblik. Redovito se nalaze u igračkama na domaćem tržištu.
– Talati su tvari koje su već godinama zabranjeni, ali još uvijek ih nalazimo na tržištu, i ne samo našem, nego na području cijele Europske Unije i uglavnom su u pitanju igračke koje se uvoze iz Kine, kaže Barušić.
Više o sastavu pojedine igračke možete pronaći u aplikaciji Scan4Chem, koju su u sklopu projekta AskReach pokrenuli u Zelenoj akciji.
– Uz pomoć koje vi možete skenirati bar kod bilo kojeg predmeta, uključujući tu igračke, ona će vam olakšati postavljanje upita jer će vam vjerojatno adresa, dakle e-mail adresa proizvođača biti ponuđena i možete uputiti upit na koji vam je proizvođač dužan odgovoriti, kaže Eugen Vuković, Zelena akcija.
Uspjeh aplikacije koja funkcionira u 13 europskih zemalja ovisi o upitima potrošača. Što više upita, više je odgovora i veća je baza podataka o kvaliteti i sastavu proizvoda. Odgovor biste trebali dobiti u roku od 45 dana.
– Upravo zato da bi vi mogli kao potrošač znati da li neki proizvod sadrži problematične tvari i onda vrlo vjerojatno takav proizvod nećete kupiti, na neki način bi to nekim tržišnim mehanizmom to bi trebalo potaknuti proizvođače da zamijene takve tvari manje štetnim alternativama, kaže Vuković.
Sve sporne igračke povlače se s tržišta te se zabranjuje njihov uvoz, odnosno prodaja ako su već na tržištu.
– Ono što se učestalo događa da igračke koje se više manje povlače dolaze s istočnih zemlja. Ja znam da je ljudima svaka kuna bitna, ali očito i kvalitetu tu igra veliku, važnu ulogu, kaže Novaković Matanić.
Istodobno se takve igračke prijavljuju i u Rapex, europski sustav brzog uzbunjivanja zbog opasnih tvari. Hrvatska je prošle godine u Rapex prijavila devet opasnih igračaka.
Doktore, hitno!
