EPIDEMIJA HRIPAVCA ‘Bizarni su razlozi iz kojih roditelji ne žele cijepiti djecu’

EPIDEMIJA HRIPAVCA ‘Bizarni su razlozi iz kojih roditelji ne žele cijepiti djecu’

Foto: 

Ronstik / Pixabay

D.H.

D.H.

‘Jedna je od zakonskih obveza koja je viša od obveze cijepljenja da se dijete mora upisati u predškolski odgoj’

Dragan Soldo, obiteljski liječnik iz Hrvatske liječničke komore, gostovao je u Novom danu N1 televizije, gdje je govorio o epidemiji hripavca i boljkama zdravstvenog sustava.

Posljednjih 10 godina u Hrvatskoj se bilježi pad stope procijepljenosti.

‘Naše je da savjetujemo pacijente ono što je u najboljem interesu njihovog djeteta – a to je da ih cijepe. Naravno da ima roditelja koji to ne rade. Razlozi su najčešće bizarni. Mi kao liječnici ne možemo previše utjecati na to. Zakonska legislativa takva je da oni mogu tu napraviti bez nekih većih sankcija.

Naćešće se radi o nepovjerenju u cjepivo i institucije. Kad se uspoređuju ideje zašto roditelji ne cijepe, to su najčešći neki strahovi od teških bolesti nakon cijepljenja, a razina dokaza za to na razini je dokaza da je zemlja ravna ploča i da je nosi kornjača na leđima’, naveo je.

Soldo je kazao kako ne postoje ispričnice za djecu koja upisuju vrtiće i škole, a nisu cijepljena. Međutim u nekim slučajevima postoje medicinski razlozi zašto se ne mogu cijepiti.

‘Jedan je od medicinskih razloga alergijska reakcija na neki sastojak cjepiva. S druge strane imate nekoliko razina prava, odnosno zakonskih obveza. Jedna je od zakonskih obveza koja je viša od obveze cijepljenja da se dijete mora upisati u predškolski odgoj’, pojasnio je.

Soldo smatra da će javno zdravstvo trebati pojačati kampanje za cijepljenje djece.

‘Bila je ideja da se napravi vrsta savjetovališta za ljude koji odbijaju cijepljenje, pa da na nekoliko instanci mogu dobiti informacije zašto treba cijepiti dijete te da na kraju to na neki način pacifistički završi, odnosno da se usuglase sa strukom i da to učine’, rekao je.

Sve manje liječnika obiteljske medicine u Hrvatskoj

Soldo je objasnio kako je ideja primarne zdravstvene zaštite da rade specijalisti obiteljske medicine, ali to u Hrvatskoj nije tako već jedno duže vrijeme.

‘Hrvatska javnost i zna i ne zna da svaki četvrti liječnik u Hrvatskoj ima manje od dvije godine radnog iskustva. Svaki drugi je specijalist, a svaki deseti liječnik koji trenutno radi stariji je od 65 godina. To je dosta šarolika slika liječnika koji se skrbe za naše pacijente u obiteljskoj medicini i naravno da se ne mogu svi jednakom kvalitetom skrbiti za sve. Ipak je europski standard da u obiteljskoj medicini rade specijalisti obiteljske medicine’, pojasnio je.

Kada ne bi bilo tih 10 posto umirovljenih liječnika koji rade, dodao je, bili bismo u velikim problemima i brojni ljudi uopće ne bi imali svog liječnika obiteljske medicine. Objasnio je i da ne pada interes za obiteljsku medicinu, nego je problem financiranje.

‘Naša se specijalizacija, za razliku od neke bolničke specijalizacije, financira iz državnog proračuna. Kad dođe kraj godine i radi se rebalans proračuna, svi pričaju koliki su dugovi za ljekarne, bolnice itd. i onda trebamo reći da i mi trebamo novce za specijalizaciju za primarnu zdravstvenu zaštitu’, istaknuo je.

Od iskorištavanja do nekorištenja zdravstvenih usluga

Istovremeno, dio ljudi nepotrebno iskorištava zdravstveni sustav, a dio ga ne koristi dovoljno.

‘Kako nemamo ograničenje broja dolazaka, naše ambulante zagušuju ljudi koji dolaze najčešće bezveze. Možete ga vratiti nazad. On ne mora biti bolestan, ali ako kaže da ima visoku temperaturu 39, a nema, ima 36, ja ga svejedno moram primiti da provjerim, dodao je Soldo.

Nedavno je pokrenut zdravstveni pilot-projekt o preventivnim pregledima, upravo zbog ljudi koji nedovoljno posjećuju liječnike.

‘Sama ideja po sebi je dobra jer je jedna od uloga zdravstvenog sustava da se ljude potiče da vode brigu o svojem zdravlju. Mi kao liječnici savjetnici smo za zdravlje, briga za zdravlje je osobna. Država treba ponuditi osiguraniku opciju da se može brinuti za svoje zdravlje, liječnik je savjetnik koji mu kaže što treba raditi, a što ne i koje lijekove treba koristiti’, zaključio je.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.