Pogubno može biti i traženje naglog osvježenja u moru, a posebno u hladnim rijekama
Zastoj srca može se dogoditi bilo kome i bilo gdje, stoga bismo trebali znati kako pomoći, i biti spremni to napraviti kada je potrebno. Ako vidite odraslu osobu ili tinejdžera koji je iznenada kolabirao, važno je pratiti korake stručnjaka.
Uvjerite se da je mjesto sigurno, te provjerite reagira li osoba tako da je lagano protresete i glasno pitate: ‘Jeste li dobro?’. Ako osoba ne reagira, glasno dozovite nekoga upomoć. Otvorite dišni put nježnim zabacivanjem glave unazad i odizanjem brade, te provjerite diše li osoba. Gledajte, slušajte i osjećajte diše li osoba normalno kroz 10 sekundi. Ako ne diše, ili povremeno i nepravilno bučno uzdahne, budite spremni započeti oživljavanje. Pozovite hitnu medicinsku pomoć na broj 194 ili 112. Započnite s oživljavanjem samo rukama. Osoba mora biti na tvrdoj podlozi, i na leđima. Položite korijen dlana jedne ruke na sredinu prsnog koša. Postavite potom dlan druge ruke na prvi dlan, i isprepletite prste. Nagnite svoja ramena točno iznad prsnog koša osobe, ispružite laktove i odignite prste. Utiskujte brzo – 100 do 120 puta u minuti, te 5 do 6 centimetara dubine. Dozvolite da se prsni koš vrati u početni položaj prije nego što ponovno izvršite pritisak. Dlanove čitavo vrijeme držite na prsnom košu. Nastavite oživljavanje samo rukama, i ne prekidajte ga, javlja HRT.
Važno je napomenuti da oživljavanje treba zaustaviti samo ako osoba pokaže očite znakove života, poput disanja ili pokreta, ako mjesto postane opasno, ako ste se umorili do te mjere da više ne možete vršiti oživljavanje, ili ako tim hitne medicinske pomoći dođe i preuzme skrb.
Sve ove, za život važne, informacije obuhvaćene su u instrukcijskom videu kojim zaklada ‘Hrvatska kuća srca’ želi skrenuti pomoć građanima na brojne opasnosti za kardiovaskularne bolesnike, kao i za zdravo stanovništvo usred ovih izrazito visokih temperatura. Dr. med Ivana Portolan Pajić, članica Upravnog odbora zaklade ‘Hrvatska kuća srca’ kaže kako je cilj videa naučiti građane kako pomoći osobi u srčanom zastoju.
– Pokazuje kako je moguće spasiti ljudski život s malo znanja i s vlastitim rukama. Naravno, postoji i oživljavanje uz umjetno disanje i korištenje automatskog vanjskog defibrilatora, a taj se video može pogledati na stranicama ‘Hrvatske kuće srca’ te na našim društvenim mrežama – rekla je.
Što se tiče načina na koje je moguće prevenirati srčani udar u vrućim ljetnim mjesecima, dr. Portolan Pajić napominje kako je, prije svega, važno piti dovoljno tekućine.
– To sprječava smanjenje volumena cirkulirajuće krvi u tijelu što dovodi do stvaranja gušće, viskoznije krvi koja je podložnija stvaranju ugrušaka – to je posebno opasno kod kardiovaskularnih bolesnika – naglasila je.
Izbjegavati biti na direktnom udaru hladnog zraka klima uređaja
Također je, upozorava, važno izbjegavati biti na direktnom udaru hladnog zraka klima uređaja, kao i izbjegavati temperaturne razlike između vanjskog i unutarnjeg prostora veće od 7 do 8 stupnjeva. Pogubno može biti i traženje naglog osvježenja u moru, a posebno u hladnim rijekama.
– Dolazi do naglog sužavanja krvnih žila i kod zdravih osoba, ali posebno kod osoba koje već imaju koronarnu bolest srca. To može biti fatalno, jer izaziva nagli srčani udar koji vodi do srčanog zastoja – toj osobi onda nema pomoći – rekla je.
Slučajeva uspješnog spašavanja pružanjem prve pomoći od strane educiranih građana za sada je samo 5 do 10 posto, dodaje Portolan Pajić.
– Proteklih osam godina educirali smo više od 6 tisuća građana – imamo na stotine poziva ljudi koje smo educirali da su bili u prilici pomoći osobi sa srčanim zastojem. Nekih 15 je bilo uspješnih. Nažalost, još uvijek je premali broj laika, onih koji nisu zdravstveni djelatnici, koji znaju pružiti prvu pomoć – rekla je.
Hrvatske spasilačke službe obučene su za pružanje prve pomoći, ali napominje kako je i njih premalo.
– Imamo plaže diljem Jadrana koje nemaju spasilačke službe niti automatski vanjski defibrilator. Zaklada se cijelo vrijeme zalaže za nacionalni program edukacije, ali i postavljanja većeg broja automatskih vanjskih defibrilatora te edukacije što većeg broja ljudi koji će se znati njime koristiti – zaključuje Portolan Pajić.
Doktore, hitno!
