Relativno su česti tumori debelog crijeva, posebno u nekim obiteljima
Rijetko tko u Splitu ne zna za emerit. prof. dr. sc. Izeta Hozu, internist, subspecijalist gastroenterolog i hepatolog. Kažu njegovi pacijenti, nikada ga nisu vidjeli bez osmijeha na licu. I uvijek vrlo profesionalno angažiranog oko svakog pojedinca. Iza njega je 47 godina rada u medicini. Nakon odlaska u mirovinu 2016. radi pola radnog vremena u Poliklinici dr. Ljutić, a ne zapostavlja ni svoju ordinaciju u Livnu u kojoj radi svake druge subote, piše Portal Zdravlje.
Prof. Hozo, kad pogledate unatrag medicina nekada i danas, kako biste je ocijenili?
Ne mogu, a da se ne osvrnem unatrag i podsjetim na sve te trenutke: rad u ambulanti u Kupresu, dolazak u bivšu splitsku Opću bolnicu davne 1977., staž, potom državni ispit, zatim specijalizacija, specijalistički ispit, subspecijalizacija, rad na fakultetu sa studentima. Od 1984. pisanje radova, knjiga, građenje karijere sveučilišnog profesora.
Na kraju držeći se one kineske poslovice: odgoji dijete, posadi drvo i napiši knjigu… Uz radove i pet sveučilišnih udžbenika napisao sam i knjigu proze, kratke priče i time zatvorio krug. Trnovit je to bio put: u Kupresu sam bio liječnik opće prakse, ali i ginekolog i kirurg kada je trebalo. Porađao žene, šivao rane drvosječa, a kad je otišao zubar vadio zube.
Dakako, prije 50 godina je medicina i liječenje bila puno skromnija. Najveći domet je bio rendgen i kontrastne metode, EKG. O endoskopiji, ultrazvuku, CT, MR nije se ni sanjalo. Dijagnostika se svodila na fizikalni pregled, povijest bolesti, oskudni laboratorij, temeljem čega se postavljala dijagnoza. U tadašnju opću bolnicu Split 1982. upućen sam na dvotjedno obučavanje iz ultrazvučne dijagnostike. Od tada se njome stalno bavim. Potom obuka iz endoskopskih metoda u KBC-u Rebro na postdiplomskom studiju. Čime sam trasirao svoj dalji put.
Ako se vratim unatrag i kompariram ondašnju i sadašnju medicinu, ogromna je razlika: danas se puno lakše dođe do dijagnoze, a liječenje je neusporedivo učinkovitije.
Nažalost, kod pacijenata su ostali repovi loših prehrambenih i inih navika. Nes(a)svjesnost o važnosti čuvanja zdravlja, tjelovježbe što će biti veliki zdravstveni problem.
Brinemo li dovoljno o svom zdravlju unatoč svim mogućim prednostima današnjeg življenja?
Unatoč modernim sredstvima komunikacije, interneta, brojnih mogućnosti samoedukacije glede osobnog zdravlja, (budući) pacijenti ne slijede savjete moderne medicine temeljene na dokazima. I dalje se koristi nezdrava hrana, neumjereno pije alkohol, pušenje, debljanje, sjedalački način života, bez tjelovježbe sve vodi u bolest.
Što se tiče moje struke i tu se situacija stubokom promijenila. Česti gastritis nekad česti duodenalni vrijed, od kojeg je bolovalo 10% populacije, skoro je nestao prvenstveno zbog modernih i učinkovitih IPP lijekova, eradikacije HB pylori. Zato je, zbog navedenog načina života i debljine, značajno porastao broj bolesnika od refluksnog ezofagitisa. Shodno tome i pojava karcinoma jednjaka koji je sada češći nego karcinom želuca.
Iritabilni kolon nije organska nego funkcionalna bolest. Vrlo je česta u praksi liječnika opće medicine, posebno u u gastroenterološkim ambulantama. Značajno obara kvalitetu života. Nevolja je u tome što se u dijagnostici mora obaviti kompletna obrada kao kod organske bolesti, što jako puno košta, da bi se potonja isključila i tek tada pristupilo liječenju.
Česta je kolelitijaza, pojava kamenaca u žučnom mjehuru, posebno kod žena koja se liječi operativno.
Upalne bolesti crijeva
Manje česta, ali dugotrajno teška za pacijente je upalna bolest crijeva. Radi se o dva oblika te bolesti: ulcerozni kolitis i Mb Crohn. Jednom postavljena dijagnoza je doživotna i uzrok je brojnih tegoba za pacijente. Utješno je to da je Ministarstvo zdravstva i HZZO prihvatilo smjernice EBM te su u liječenje uvedeni skupi biološki lijekovi. Time je značajno olakšan život tih pacijenata.
Relativno su česti tumori debelog crijeva, posebno u nekim obiteljima. Stoga je vrijedna inicijativa Ministarstva zdravstva koje je uvelo screenig za rano otkrivanje karcinoma čime drži korak s razvijenim zemljama.
Bolesti gušterače su česte kod osoba koje konzumiraju alkohol. Pretjerana konzumacija alkohola i žestice najčešći je okidač za upalu gušterače. Počesto su uzrok i kamenci u žučnjaka, naročito kada krenu u glavni žučni kanal i izazovu pankreatitis.
Zašto je primjerice bolest jetre u velikom porastu?
Iz više razloga; pretjerana konzumacija alkohola, ali u posljednje vrijeme i debljine. Pojava tzv. masne jetre koja po najnovijim saznanjima češće oštećuje jetru od alkohola. Kaskada steatoze, masne jetre, fibroze i na koncu ciroze je slijed koji vodi do zakazivanja jetre. Dakako, tu treba spomenuti i virusna oboljenja jetre posebno kod osoba uživaoca opijata intravenozno unesenih u organizam.
U zadnje vrijeme raste broj oboljelih od celijakije jer raste i svjesnost o toj bolesti. Radi jednostavne dijagnostike se otkriva ne samo kod djece nego i kod odraslih. Jedini je lijek doživotna zabrana hrane koja u sebi sadrži gluten, prvenstveno žitarice.
Narodna poslovica „Bolje spriječiti nego liječiti je i danas aktualna”. Zaključno: umjerenost u životu je recept za dugovječnost. Stoga jesti umjerene količine zdrave hrane, ne prejedati se i ne debljati, izbjegavati sol i šećer, svakodnevna tjelovježba, izbjegavati pretjeranu konzumaciju alkohola, ne pušiti, redoviti sistematski pregledi… najbolja su prevencija za vaše zdravlje.
Doktore, hitno!
