ad
ad

RONILAČKI KONGRES: U Splitsko-dalmatinskoj županiji planira se pilot projekt kojim će se dobiti uvid koliko točno ljudi je zaronilo

RONILAČKI KONGRES: U Splitsko-dalmatinskoj županiji planira se pilot projekt kojim će se dobiti uvid koliko točno ljudi je zaronilo

2. HRVATSKI RONILAČKI KONGRES

Foto: 

Doktore, hitno!

D.H.

D.H.

-‘Mlade tijekom eko-akcija vodimo na plaže na kojima se oni kupaju, da na dubini od dva metra da vide u čemu se kupaju’, kazala je Eleonora Mandić iz RK Nemo Brač-

Zaštita podmorja i financiranje ekoloških akcija, bila je tema okruglog stola održanog u sklopu 2. Hrvatskog ronilačkog kongresa koji se održava u Rijeci.

O problematici su govorili članovi ronilačkih klubova od Istre, preko Zagreba i Srednje Dalmacije do krajnjeg juga zemlje te predstavnici Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

– Jako je dobro da poznate osobe sudjeluju u akcijama, istaknula je Eleonora Mandić iz Ronilačkog kluba Nemo – Brač, dodavši kako je u njihovoj posljednjoj akciji osobno sudjelovao ministar gospodarstva i održivog razvoja, Tomislav Ćorić, što je jako dobro odjeknulo u javnosti i dobilo puno više medijskog prostora nego sve dosadašnje akcije.

– Mi smo u ožujku osmislili akciju educiranja mladih vezano za ekologiju podmorja – na način da naše more nije odlagalište otpada. Kako su vladali pandemijski epidemiološki uvjeti, formirali bismo manje skupine od 10-ak mladih koje smo vodili na plaže na kojima se oni sami kupaju te bismo njih osobno zaronili na dva do tri metra dubine da vide u čemu se kupaju. Pa čak i na toj maloj dubini ima jako puno otpada. Smatramo da je to dobar put da prvo osvijestimo mlade, jer stare je puno teže naučiti. Ali mladi mogu svoje roditelje podučiti. Taj program se zove Eko – pogled, a sufinancirala ga Splitsko-dalmatinska županija kroz svoj projekt ‘Pomorsko je dobro’. To Nemo Brač radi u suradnji s Ronilačkim klubom Solin i Udrugom Doktore, hitno!, koja nam je medijski pokrovitelj, jer oni izdaju istoimeni portal, istaknula je Eleonora Mandić.

Najavila je i nove projekte koji su vezani za informatizaciju i modernizaciju, kako ronjenja i zaštite okoliša, tako i turizma.

– U suradnji sa županijom, razgovaramo da se bolje informatiziramo. Predložili smo izradu pilot projekta kroz koji bismo u iduće tri godine dobili precizne podatke koliko je točno ljudi u Splitsko-dalmatinskoj županiji zaronilo. To je naš idući cilj, istaknula je Mandić.

Na okruglom stolu se govorilo i o tehničkim problemima s kojima se ronioci susreću u akcijama.

Prilikom organizacije podvodnih akcija čišćenja, naglašavaju kako su se često susretali s problemom vađenja otpada na obali, koja je previsoka je i na njoj nikada nema dovoljno volontera za prihvat. Stoga su ronilački klubovi na Sjevernoj Jadranu odlučili započeti koristiti jumbo vreće. Vraća bi se stavila na morsko dno i grupa od 5-6 ronilaca punila bi veću na dnu i po završetku bi se uzgonskim balonima podignula na površinu, pa potom s obale vadila dizalicom na kamion. Na taj način se smanjio broj urona i izrona, ima se više vremena za pretraživanje dna, troši se manje energije. Na taj način godinama se upravo u Kraljevici i okolici provode eko akcije. Prikupi se dvostruko više otpada nego u prijašnjim akcijama.

Ronilačke ekološke akcije u Dubrovniku već se godinama koriste kao uvod u turistički sezonu. Još 1996. godine hotelijeri su prepoznali akciju te bi primili ljude koji dolaze čistiti podmorje od petka do nedjelje. U sve se uključe učenici koji pripremaju hranu i pića te lokalni mediji. Akcije se koriste, osim za samo čišćenje i za širenje svijesti.

Najprije su dolazili ljudi samo iz Dalmacije, potom iz cijele Hrvatske, da bi se akcija proširila na ronioce iz BiH i Makedonije.

Kako aktivirati stanovništvo i osvijestiti ih da razmišljaju ekološki, najveći je problem. Ronioce nije problem skupiti. Problem je u akciji skupiti lokalne ljude. U posljednje vrijeme situacija se znatno mijenja nabolje. Postupno se u sve uključuju i djeca, kroz radionice na lokalnim razinama, moglo se među ostalim čuti na okruglom stolu od članova ronilačkih klubova.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već godinama raspisuje javne natječaje za sufinanciranje, gdje su ronilačke udruge prepoznate kao korisnici, odnosno njihove akcije za čišćenja podmorja. Novi natječaj otvoren je 1. listopada, traje do kraja studenog. Novina u natječaju je ta što je proširen. Osim akcija čišćenja akcija, pokriva i projekte vezane za reuoporabu prikupljenog otpada i smanjivanje utjecaja klimatskih promjena, odnosno njihovo zaustavljanje. Natjecateljima je na raspolaganju 2,2 milijuna kuna. Svaka udruga se može javiti s jednim ili dva projekta, može se dobiti od 20 do 80 tisuća kuna. Fond financira troškove ekoloških akcija.

Kongres se nastavlja nizom stručnih skupova, ali terenskim obilaskom riječke barokomore. Predviđena je i velika ekološka akcija čišćenja podmorja od Rijeke do Novog Vinodolskog, Eko-patrola.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.