Švedska prva na svijetu iskorijenila pušenje

Švedska prva na svijetu iskorijenila pušenje

Foto: 

Ralf Kunze from Pixabay

D.H.

D.H.

Zašto u Hrvatskoj uporno radimo suprotno i mislimo da smo pametniji?

Dok se u Hrvatskoj vode polemike oko duhanskih i nikotinskih proizvoda nove generacije, a Hrvatski zavod za javno zdravstvo plaši javnost e-cigaretama i nikotinskim vrećicama, naprednije države s mnogo izraženijom brigom za javno zdravlje koriste upravo te alternativne proizvode kako bi smanjile broj pušača i državu ”očistile od duhanskog dima”. Međunarodna mreža javno zdravstvenih stručnjaka Health Diplomats izradila je izvješće o uspješnom švedskom modelu borbe protiv pušenja koji je Švedskoj omogućio da postane prva zemlja na svijetu koja je prevalenciju pušenja spustila ispod 6 posto, a već ove godine bit će prva zemlja na svijetu koja će tu stopu spustiti ispod 5 posto, što službeno znači da će biti Smoke Free država.

Niti jedna druga država u Europskoj uniji nije ni blizu ovog postignuća, a službeni rok do kojeg se EU obvezala to učiniti je 2040. godina.

Revolucionarna strategija za minimiziranje štetnih učinaka pušenja duhana i spašavanje života detaljno je opisana u izvješću “Švedsko iskustvo: putokaz za društvo bez dima”, predstavljenom na međunarodnom istraživačkom seminaru u Stockholmu. Pristup Švedske, koji kombinira metode kontrole duhana sa javno zdravstvenom strategijom smanjenja štete, mogao bi spasiti 3,5 milijuna života u EU u sljedećem desetljeću ako druge članice usvoje švedski model.

“Prestanak pušenja tradicionalnih cigareta spašava živote”, izjavio je dr. Anders Milton, jedan od autora izvješća i bivši predsjednik Svjetske medicinske organizcije i nastavlja: “Ovaj pristup je spasio više od 3400 života godišnje u Švedskoj. Kad bi sve druge zemlje EU-a učinile isto što je učinila Švedska, moglo bi se spasiti 3,5 milijuna života u narednom desetljeću i to samo u EU”.

Ugledni stručnjaci na predstavljanju izvješća

Švedski model kombinira preporuke konvencije Svjetske zdravstvene organizacije za kontrolu duhana (FCTC), uključujući smanjenje ponude i potražnje duhana, zabranu pušenja na određenim mjestima, ali dodaje važan element: prihvaćanje alternativnih proizvoda bez dima kao manje štetne alternative.

“Radi se o kombinaciji kontrole duhana sa smanjenjem štete”, objasnio je na predstavljanju izvješća u Stockholmu dr. Delon Human koji je radio kao savjetnik čak tri glavna direktora Svjetske zdravstvene organizacije, kao i savjetnik generalnog tajnika Ujedinjenih naroda za javno zdravstvo. “Ne postoje duhanski proizvodi koji nemaju nikakav rizik, ali e-cigarete su, primjerice, 95% manje štetne od cigareta. Za pušača je daleko bolje prijeći s tradicionalnih cigareta na e-cigarete ili nikotinske vrećice nego nastaviti pušiti”.

Švedska popravlja zdravstvene pokazatelje, Hrvatska sve ignorira

Temelj švedskog modela je dakle prihvaćanje koristi alternativnih nikotinskih i duhanskih proizvoda i aktivno poticanje odraslih pušača na prelazak na te proizvode. Riječ je o e-cigaretama, grijanim duhanskim proizvodima i nikotinskim vrećicama.

Prednosti švedske strategije se reflektiraju u najnižem postotku bolesti povezanih s pušenjem u EU, a Švedska ima i 41% manju učestalost raka od ostalih europskih zemalja. Izvješće također opisuje kako je postotak pušača u Švedskoj pao s 15 posto na 5,6 posto stanovništva u samo 15 godina, stavljajući je na put da postigne status Smoke free države čak 17 godina prije cilja EU-a za 2040.

Za usporedbu, Hrvatska već čitav niz niz godina ima kontinuirano visoku stopu prevalencije pušenja od preko 30 posto. Unatoč smanjenju populacije, broj pušača je konstantan, a radi se o oko 900.000 ljudi. Usprkos tome, koncept smanjenja štete od duhana nije prihvaćen u Hrvatskoj, a alternativni proizvodi smanjene štetnosti poput e-cigareta i grijanih duhana su zakonski izjednačeni sa cigaretama. Hrvatska dakle potpuno suprotno od Švedske, odraslim pušačima koji žele prestati pušiti brani informiranje o alternativnim proizvodima smanjene štetnosti i ne čini ništa da im pomogne u prestanku pušenja. Posljedica je da oni koji bi trebali imati informacije o prednostima tih proizvoda za njihovo zdravlje, odrasli pušači, te informacije nemaju, a velik broj ih čak misli da su ti proizvodi jednako štetni kao cigarete, dok s druge strane oni koji do tih proizvoda ne bi trebali doći, djeca i maloljetnici, o tim proizvodima saznaju iz neprovjerenih izvora na društvenim mrežama gdje im se ti proizvodi neprimjereno promoviraju. To je ključna razlika između ta dva modela borbe protiv pušenja – švedskog koji je uspješno regulirao alternativne proizvode smanjenje štetnosti i doveo državu na prag države bez dima, i hrvatskog modela koji pod krinkom brige za javno zdravlje uporno zatvara oči pred alternativnim proizvodima, na štetu zdravlja pušača i njihovih obitelji, ali i djece i maloljetnika koji u regulatornom informacijskom vakumu sve lakše dolaze do tih proizvoda.

“Švedska ima vrlo uspješnu strategiju koju bi trebalo širiti dalje. Bilo bi od velike koristi za svijet kada bi više zemalja učinilo isto što je učinila Švedska s mjerama koje smanjuju ponudu i potražnju, a istovremeno imaju diferencirane porezne stope koje pušačima daju financijski poticaj da se prebace s cigareta na manje štetne alternative”, rekao je prof. Karl Fagerström, profesor odlikovan od strane Svjetske zdravstvene organizacije za borbu protiv duhana.

Neki od zaključaka izvješća i prijedloga za provedbu u drugim zemljama kako bi što uspješnije usvojile švedski model su:

1. Prepoznati alternativne proizvode kao manje štetne koji predstavljaju znatno manji rizik od pušenja te potaknuti pušače da prijeđu s cigareta na manje štetne alternative.

2. Pružiti informacije temeljene na činjenicama. Jasno je da ne postoje bezrizični duhanski ili nikotinski proizvodi, no brojna znanstvena istraživanja (uostalom to je zadnje potvrdila i globalna znanstvena mreža Cochrane) pokazuju da su e-cigarete primjerice višestruko učinkovitije u odvikavanju od pušenja od standardnih postojećih terapija, ali i čak do 95% manje štetne od cigareta.

3. Regulativa mora biti kalibrirana na način da alternative bez dima učini dostupnijima od cigareta.

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.