-Resorna ministarstva moraju shvatiti da taj ronilac nije samo ronilac, on je turist dolazi s obitelji-
Vi imate svoj ronilački centar, recite nam nešto o njemu. Kako se zove? Gdje se nalazi? Koliko dugo je otvoren?
– Da vlasnik sam ronilačkog centra ŽUŽIĆ na Krku koji radi od 2002. godine.
Koja je razlika između ronilačkog centra i ronilačkog kluba?
– Hm, ovo je dobro pitanje. Razlika bi trebala biti jako velika, ali nažalost nije. Klubovi su neprofitne udruge koje se u većini slučaja financiraju od članarina, lokalnih gradskih proračuna i pokojom donacijom, ali ulaskom u EU svaka osoba, članica, može biti član tog istog kluba, može dobit dnevnik ronjenja (naravno za novac) i roni bilo gdje u Hrvatskoj bez bilo ikakvog nadzora. Nemojte krivo shvatiti. Ima jako puno klubova koji se trude obučavati mlade u ronjenju, organiziraju eko-akcije i tu sve pohvale od mene. Dok ronilački centri rade za profit, što znači da je svaka lista ronjenja pokrivena fiskalnim računom, podliježemo svim mogućim inspekcijama, ali to valjda tako mora biti.
S kojim problemima se susreće te u radu?
– Pa gledajte, u prošloj godini radili smo od 1. lipnja do 1. rujna, to je 3 mjeseca pa opet od 1. rujna 2020 do 1. lipnja 2021 lockdown, a davanja prema državi idu. Tu nema čekanja ni odgode. Što se tiče ostaloga tu bi trebale odigrati ulogu institucije, jer nažalost ima puno rada na crno a tu gubimo svi …
Smatrate li da bi država mogla intervenirati da vam olakša rad i kako?
– Resorna ministarstva moraju shvatiti da taj ronilac nije samo ronilac, on je turist dolazi s obitelji. Znači dobiva ronilački centar, pa dobije i netko na smještaju, restorani i kafići. Na sve to ide PDV, takse, znači cijeli jedan lanac koji profitira od jednog ronioca za kojeg se mi trudimo da budemo kvalitetni i da se tu vraća.
Kako nam može pomoć. Ne znam. Znate i sami, ako nešto trebaš od države trebaš tisuću papira dokaza da bi dobio kakvu potporu pa niti ne razmišljam o tome.
Eleonora Mandić
Doktore, hitno!
