Po ovim bolestima smo puno lošiji od Europe, a mogli bi biti i gore

‘Imamo pandemiju koju nitko nije proglasio’

Kardiovaskularne bolesti prvi su uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, a i vodeći uzrok hospitalizacija. Svake godine od bolesti srca i krvnih žila umre više od 22.000 građana, kažu statistike. Kako je riječ o trendu koji se ne mijenja, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) pokrenuo je u suradnji s Hrvatskim kardiološkim društvom, Zakladom ‘Hrvatska kuća srca’ i Hrvatskom ligom za hipertenziju, inicijativu za izradu Nacionalnog plana za unapređenje kardiovaskularnog zdravlja.

– Osim pandemije korone imamo drugu pandemiju koju nitko nikada nije proglasio, a to su kronične nezarazne bolesti, na prvom mjestu kardiovaskularne – upozorio je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak, na jučerašnjem okruglom stolu gdje je istaknuta nužnost donošenja Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti, prensoi Novi list.

Taj bi dokument trebao sadržavati jasne smjernice za prevenciju, dijagnostiku, liječenje i rehabilitaciju.

Iznad prosjeka EU-a

Iako je zadnjih 10-ak godina prisutan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, Hrvatska i dalje ima veću stopu smrtnosti od prosjeka EU-a.

Prosjek za zemlje EU27 iznosi 367 na 100 tisuća stanovnika, a u Hrvatskoj čak 572. Europski plan za kardiovaskularno zdravlje ima za cilj smanjiti broj prijevremenih smrti za jednu trećinu do 2030. godine, a države članice EU-a pozivaju se da pokrenu vlastite nacionalne planove.

Tijekom pandemije COVID-19 zabilježeno je blago povećanje smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, a smanjio se pad broja hospitalizacija. Tako smo u prvoj pandemijskoj godini bilježili povećanje broja umrlih od kardiovaskularnih bolesti za 797, s 22.020 u 2019. godini na 22.817 u 2020. godini.

Istodobno je zabilježeno smanjenje broja hospitalizacija za 19 posto, a najviše u mjesecima velikog broja novooboljelih od COVID-19.

– Pitanje je što nas čeka u godinama koje dolaze, u smislu povećanja broja kardiovaskularnih bolesnika koji nisu bili otkriveni za vrijeme pandemije – upozorila je Verica Kralj, voditeljica Odjela za srčano-žilne bolesti HZJZ-a.

– O važnosti prevencije kardiovaskularnih bolesti uporno upozoravamo javnost. Uklanjanjem rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, masna i nezdrava hrana, nedostatna tjelesna aktivnost, kao i pravodobnim otkrivanjem i liječenjem hipertenzije, dislipidemije i dijabetesa, može se bitno unaprijediti kardiovaskularno zdravlje i smanjiti pobol i smrtnost – poručio je akademik Davor Miličić, predsjednik Hrvatskog kardiološkog društva.

Uvođenje Nacionalnog plana za suzbijanje kardiovaskularnih bolesti dodatno bi, dodaje, institucionaliziralo njihove napore, donijelo jasne smjernice za zdravstveni sustav i omogućilo sustavno informiranje građana. Pacijenti s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti prvo bi se trebali javiti obiteljskim liječnicima, a treba im osigurati i interdisciplinarni tim nutricionista, kineziologa i psihologa te rani probir u otkrivanju kardiovaskularnih bolesti, upozorava Venija Cerovečki, pročelnica Katedre za obiteljsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu.

Globalna epidemija

Za uspješnu borbu protiv kardiovaskularnih bolesti vrlo je važna rana dijagnostika bolesti, osobito visokog tlaka, podsjeća akademik Bojan Jelaković, predsjednik Hrvatske lige za hipertenziju.

– Hipertenzija predstavlja globalnu epidemiju i vodeći je rizični faktor za smrtnost i disabilitet. Gotovo trećina odrasle populacije ima povišeni krvni tlak. Kako godinama ne mora biti nikakvih simptoma, sve dok se ne razviju oštećenja organa, hipertenzija se često je kasno otkriva i loše regulira – upozorava Jelaković.

Ravnatelj Thalassotherapije Opatija, Viktor Peršić, poziva pak na hrabrije financiranje i postavljanje nacionalnih prioriteta.

– Pokazali smo kako možemo skrbiti o najtežim, najkompleksnijim kardiovaskularnim bolesnicima, od dijagnostike i liječenja do uspješne rehabilitacije. Međutim, pitanje je imamo li sustave, organizacijsku fleksibilnost i društvenu toleranciju za praktičnu provedbu svih dostignuća koja nam stoje na raspolaganju – upozorava Peršić.

Iz Ministarstva zdravstva daju punu podršku Nacionalnom planu i kažu da Beroševa reforma zdravstva u fokus stavlja preventivne aktivnosti i programe, uključujući i preventivne sistematske preglede.

Doktore, hitno!