Dobit će mentore u ovim zdravstvenim sektorima
Ponovo se uvodi obavezni pripravnički staž za mlade liječnike. Prije nekoliko godina ova obaveza je iznenada ukinuta, a sada se više neće nazivati staž već Nacionalni program za edukaciju mladih liječnika.
Prema previđenim promjenama u programu, bit će obavezan jednogodišnji rad pod mentorstvom, i to u obiteljskoj medicini, hitnoj medicini, javnom zdravstvu ili kombinaciji tih programa, piše Jutarnji list. Prije tri godine prva generacija mladih liječnika umjesto na pripravnički staž, a potom i polaganje državnog ispita, krenula je odmah u potragu za specijalizacijama ili su pak nevoljko primorani na rad uz nadzor jer su s diplomom odmah dobili i licencu za rad. Bila je to generacija koja je medicinski fakultet upisala 2014. godine.
Mladi liječnici nisu bili zadovoljni mjerom koja se sada ukida, čak 90 posto smatralo je da nisu spremni za samostalni rad odmah nakon fakulteta. A ministar zdravstva Vili Beroš koje je raniji godina tvrdio da se ništa ne može učiniti jer se radi o radi o potpisanom dogovoru s Europskom komisijom ovih je dana kazao da će se ipak nešto promijeniti ‘jer se pokazalo da mladim liječnicima treba praksa prije samostalnog rada’.
Iz Ministarstva poručuju da će s uvođenjem nove prakse za mlade liječnike trebati pričekati nove zakone, točnije Zakon o zdravstvenoj zaštiti, koji bi se mogao prihvatiti do kraja ove godine jer je dio sredstava dobivenih od EK uvjetovan uvođenjem jednog vlasnika za sve bolnice. Potom bi trebao slijediti i Pravilnik za uvođenje Nacionalnog programa, koji se očekuje do polovice 2023.
‘Zasad nas nisu kontaktirali iz Ministarstva zdravstva po tom pitanju, ali naš stav je jasan. Bili smo protiv ukidanja staža za mlade liječnike, odnosno zalagali smo se za strukturirani staž koji bi trajao godinu dana, a u čijem bi u središtu bili objedinjeni bolnički prijem (OHBP), izvanbolnička hitna i primarna zdravstvena zaštita jer nema smisla da se obilaze subspecijalistički odjeli, već da se pripremi mladog liječnika tako da nakon staža može samostalno raditi’, rekao je predsjednik Hrvatske liječničke komore dr. Krešimir Luetić.
Ideju Nacionalnog edukacijskog programa za mlade liječnike odobrava i dr. Aleksandar Džakula iz Škole narodnog zdravlja ‘Andrija Štampar’, koji se bavi javnim zdravstvom.
‘Takav bi program omogućio mladim liječnicima da se profesionalno formiraju, steknu znanja i vještine koje trebaju za rad u praksi, ali uz aktivno sudjelovanje. Program mora biti odmak od birokratiziranih oblika ‘staža’, kad su se samo prikupljali potpisi’, objašnjava Džakula.
‘Mladi liječnici žele i trebaju učenje i nova znanja, posebno u okruženju realnog sustava. Nerijetko i sami plaćaju razne tečajeve ne bi li se što bolje spremili za izazove kakvi su, primjerice, suočavanja s hitnim stanjima. Čini se da nitko nije zadovoljan postojećim radom pod nadzorom, iako imamo situaciju da na stotinama radilišta mladi liječnici mogu dobiti kvalitetne mentore i cjelovito se osnažiti za samostalan rad, ali i dobiti priliku da upoznaju različite dijelove sustava, situacije, pa i krajeve Hrvatske’, kazao je dr. Džakula.
Doktore, hitno!
