Koliko vode treba našem organizmu

Koliko vode treba našem organizmu

Foto: 

Michael-T / Pixabay

D.H.

D.H.

Previše tekućine može biti štetno

Čovjek može izdržati tri minute bez kisika, trideset dana bez hrane i samo tri dana bez tekućine, glasi zlatno pravilo.

Bez vode u našem tijelu ništa ne funkcionira. Koliko je treba piti i zašto, otkriva DW.

Voda čini oko 80 posto tijela novorođenčeta. Kako starimo, udio vode u organizmu se smanjuje na oko 60 posto. Masne stanice sadrže manje vode nego druge stanice. Dakle, ljudi s viškom kilograma imaju manji postotak vode od mršavih, a žene manje od muškaraca.

No za sve nas je tekućina važna za preživljavanje. Pojedini organi sadrže velike količine vode. Recimo, oko. Njegovo staklasto tijelo sadrži i do 99 posto vode. Visok udio tekućine imaju i mišići, s oko 80 posto.

Da bismo svoje tijelo dovoljno opskrbili tekućinom, prije svega je važno piti, piti i opet piti.

Voda je apsolutno nužna

Naš organizam dnevno gubi oko dvije litre tekućine: preko kože, koja regulira tjelesnu temperaturu, posebno kad su velike vrućine. Ali utjecaj ima i suh zrak u zagrijanim prostorijama.

Bubrezi, koji naše tijelo oslobađaju od toksina, izlučuju tekućinu u obliku urina. Ako nismo uzeli dovoljno tekućine, urin je intenzivne žute boje. A ako postane taman, to je ozbiljan znak upozorenja da nešto nije u redu.

Preko crijeva se tekućina izlučuje stolicom, a u obliku sitnih kapljica vodu gubimo i kada dišemo.

Te gubitke moramo nadoknaditi unoseći 1,5 do 2 litre tekućine svaki dan.

Potreba se povećava tijekom fizičkog napora, sporta, visoke temperature, groznice, povraćanja i proljeva.

No tekućina ne mora uvijek biti čista voda.

Juhe, voće i razne vrste povrća također hidratiziraju tijelo.

To je nužno, jer naše tijelo već s gubitkom tekućine od jedan do dva posto pokazuje prve simptome.

Ako izgubi više od sedam posto, situacija postaje ozbiljna: ubrzani puls ili vrtoglavica ukazuju na to, jer sve kemijske reakcije i procesi u tijelu zahtijevaju tekućinu.

Gubitak tekućine od dvanaest posto može dovesti do stanja šoka ili čak kome.

Mozgu je potrebna tekućina

Ni naš mozak, a niti leđna moždina, ne mogu funkcionirati bez tekućine. Imamo oko 140 mililitara vode za živce ili mozak – takozvana cerebrospinalna tekućina ili likvor. To je prozirna tekućina u kojoj mozak takoreći pliva u lubanji i koja ga štiti od potresa. Svakog dana stvaramo oko pola litra te tekućine.

Prvi znakovi da je našem organizmu voda hitno potrebna su glavobolja i vrtoglavica, suha sluzokoža u ustima i grlu i moguće otežano gutanje. Umorni smo, osjećamo slabost, ali to često ne dovodimo u vezu s pomanjkanjem tekućine.

Tijelo nam nedvosmisleno govori da hitno trebamo nešto popiti, jer se povećava i krvni tlak. Bez dovoljno tekućine krv se zgušnjava i remeti se cirkulacija.

Što stariji, manje žedni

Što smo stariji, manje smo žedni. Nije neuobičajeno da stariji ljudi jednostavno zaborave piti. To, između ostalog, može dovesti do vrtoglavice, konfuzije, poremećaja ili gubitka svijesti. U slučaju velikog gubitka tekućine, to se nadoknađuje infuzijom.

Neki stariji ljudi, međutim, svjesno ne unose dovoljno tekućine u tijelo, jer u starosti mnogi više ne mogu kontrolirati mokrenje. Zbog straha od nekontroliranog mokrenja ili prečestog odlaska na WC noću mnogi ne piju dovoljno.

Alkohol tijelu oduzima tekućinu

U slučaju dijareje ili povraćanja, našem tijelu je potrebno više od minimalne litre i pol tekućine dnevno. Ako se ta količina ne obnovi brzo, tijelo se suši. Mnogo tekućine je potrebno i prilikom uzimanja određenih lijekova, kao što su diuretici.

I alkohol tijelu oduzima tekućinu. Bubrezi pokušavaju izbaciti toksične tvari iz organizma, pa često moramo na WC da bismo se oslobodili urina.

Alkohol ometa oslobađanje takozvanog vazopresina u hipotalamusu. Vazopresin je antidiuretski hormon koji regulira ravnotežu vode u bubrezima. Ali ako tijelo nema na raspolaganju dovoljne količine tog važnog hormona, bubrezi izlučuju previše vode i ravnoteža se remeti.

I previše tekućine može biti štetno

Ako u roku od nekoliko sati popijemo pet ili više litara tekućine, to također može biti opasno po život i može rezultirati prekomjernom hidratacijom, odnosno prekomjernom količinom vode u organizmu.

Bubrezi tada više nisu u stanju regulirati i izlučuju veliku količinu tekućine. Jedna od najgorih posljedica može biti cerebralni edem.

Kako i može li se tijelo uopće nositi s time, ovisi od starosti, težine i općeg zdravstvenog stanja.

I tu vrijedi pravilo – važna je prava mjera, piše DW.

Ukratko, pijte kad ste žedni, a ako ste starija osoba onda pijte i kad niste žedni, jer vam je mehanizam za žed malo oslabio…

Doktore, hitno!

Koristimo kolačiće i druga slična tehnička rješenja kako bismo poboljšali vaše iskustvo s našom web stranicom, analizirali obrasce korištenja i isporučili relevantne oglase. U našoj ažuriranoj Polici Privatnosti možete pročitati više o tome koje podatke prikupljamo i kako ih koristimo.