Posljednjih dvadesetak godina povećavaju se negativni utjecaji na morski ekosustav
Povodom Svjetskog dana zaštite mora i oceana na splitskim je Prokurativama održano prvo veliko događanje u sklopu nacionalne kampanje ‘Poslušaj glas prirode’, čiji je cilj potaknuti pozitivnu promjenu stavova i navika stanovništva u cilju zaštite prirode i očuvanja bioraznolikosti.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja (MINGOR), devet javnih ustanova koje upravljaju ekološkom mrežom Natura 2000 s područja Dalmacije, Istre, Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije te nevladina udruga Sunce iz Splita predstavili su posjetiteljima događanja svoje aktivnosti i akcije koje provode u svrhu očuvanja prirode i bioraznolikosti te ukazali na međusobnu povezanost divljih vrsta i ljudi.
Sudjelovanjem u prigodnim nagradnim kvizovima, posjetitelji su mogli provjeriti svoje znanje o bogatoj bioraznolikosti Hrvatske, a u sklopu događanja predstavila se i mobilna izložba Infocentra Diverterra, koja korištenjem multimedijalnih sadržaja u proširenoj stvarnosti promiče teme zaštite okoliša i prirode, klimatskih promjena i bioraznolikosti.
Za najmlađe je bio organiziran i dječji kutak u kojem su imali priliku upoznati se s ugroženim životinjama, naučiti više o povezanosti različitih organizama i njihovoj ulozi u ekosustavu, a najvještiji su se mogli okušati i u izradi hranilica za ptice.
Kampanja ‘Poslušaj glas prirode’ jedan je od ključnih komunikacijskih elemenata projekta ‘Razvoj okvira za upravljanje ekološkom mrežom Natura 2000’, najvećeg projekta osnaživanja sustava zaštite prirode u Hrvatskoj. Vrijednost ovog projekta iznosi 186.497.150 kuna, a Europska unija ga sufinancira s 85% sredstava u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020.
‘Ovakvim aktivnostima želimo dodatno ukazati na činjenicu da nas priroda sve povezuje. U sklopu kampanje ‘Poslušaj glas prirode’ dajemo glas divljim vrstama, kao važnim stanovnicima Hrvatske i potičemo građane da preispitaju vlastite stavove i postupke te na taj način uvide kako jednostavni koraci, koje mogu poduzeti i sami, doprinose zaštiti prirode i bioraznolikosti u lokalnom okruženju. Time ujedno poboljšavaju kvalitetu svoga života’, izjavio je ravnatelj Zavoda za zaštitu okoliša i prirode Aljoša Duplić.
Kampanja s ciljem zaštite prirode i bioraznolikosti poziva na aktivno uključivanje stanovništva kroz promjenu životnih navika i volontiranje za prirodu te dodatno informiranje o odgovornom ponašanju prema invazivnim vrstama i držanju egzotičnih ljubimaca, smanjenju potrošnje prirodnih resursa i slično.
S obzirom na povod, naglasak događanja stavljen je i na Jadransko more i njegovu zaštitu. U usporedbi sa Sredozemljem, Jadransko se more može smatrati malenim ekosustavom, ali je po svojoj bioraznolikosti jedan od najbogatijih ekosustava Hrvatske u kojem živi ili se razmnožava desetak tisuća morskih vrsta i podvrsta. Jadransko more karakterizira i velika raznolikost obalnih i morskih staništa, od kojih su neka karakteristična samo za Hrvatsku.
Posljednjih dvadesetak godina povećavaju se negativni utjecaji na morski ekosustav koji se očituju kroz pretjerani izlov, ubrzano starenje i degradaciju obalnih i morskih staništa, klimatske promjene, iznimne količine otpada u moru (posebice plastike) te sve učestaliju prisutnost stranih vrsta od kojih su neke i invazivne.
Navedene promjene sve više pogađaju i sektor morskog ribarstva koji izravno ovisi o očuvanju prirodnih resursa. Uloga zaštićenih područja na moru nadilazi samo očuvanje prirode jer ona donose i gospodarsku korist društvu te su temelj plavog gospodarstva.
Ekološka mreža Natura 2000
Ekološka mreža Natura 2000 trenutačno je najveća mreža zaštićenih područja na svijetu i temelj sustava zaštite prirode u Europskoj uniji. Ova mreža u Hrvatskoj, s obzirom na ukupni teritorij, među najvećima je u EU i obuhvaća 25.956 km2. Pokriva 36,8% kopnenog teritorija te 9,3% mora, a sastoji se od 745 područja očuvanja značajnih za vrste i stanišne tipove te 38 područja očuvanja značajnih za ptice.
Natura 2000 podržava načelo održivog razvoja i cilj joj nije zaustaviti sveukupne razvojne aktivnosti, nego postaviti mjerila prema kojima će se one moći odvijati, a da pritom očuvaju biološku raznolikost. Ova ekološka mreža ima i izuzetno važnu ulogu u očuvanju ribljeg fonda jer su zaštićena morska područja ekosustavi koji su utočište ugroženim i rijetkim vrstama, čuvaju ugrožena staništa i potiču obnavljanje ribljih zaliha.
Ustanove i udruge koje su sudjelovale na događanju u Splitu: JU Splitsko-dalmatinske županije, JU Šibensko-kninske županije, JU Karlovačke županije NATURA VIVA, JU Dubrovačko-neretvanske županije, JU PP Vransko jezero, JU PP Lonjsko polje, JU PP Lastovsko otočje, JU NP Krka, JU NP Brijuni, udruga Sunce.
Doktore, hitno!
