Ordinacija
Bez barokomora upeterostručujemo troškove liječenja!?
7 min čitanja
„Za liječenje komplikacija uslijed dijabetesa u barokomori treba izdvojiti 16 tisuća kuna, a za lijekove, izvan komore, najmanje pet puta više i s puno lošijim rezultatima“
Kada se prije nešto manje od godinu dana tražila smjena ministra zdravstva, Milana Kujundžića, 13. grijeh na listi od njih 50-tak bio je neugovaranje rada splitske barokomore s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje (HZZO), a kako bi se spasili deseci života unesrećenih ronilaca i ostalih potrebitih svake godine, a kroz okvire plaćanja troškova na teret osiguranja.
No, osim što splitska barokomora nema ugovor s HZZO-om, puno je veći problem što je država odlučila ukinuti dvije od tri skupine indikacija za liječenje hiperbaričnom oksigenoterapijom (HBOT) na trošak HZZO-a u kojima su se nalazile bolesti i stanja gdje je ta metoda davala jako dobre rezultate. Trenutačno pravo na liječenje u barokomori o državnom trošku imaju samo oni kod kojih je dijagnosticirana dekompresijska bolest (kod ronioca), akutno trovanje ugljičnim monoksidom, plinska embolija, plinska gangrena, akutne traumatske ishemije, iznenadna gluhoća, disbarična osteonekorza i pareza facijalnog živca. Sve ostale dijagnoze, uključujući kronične rane, komplikacije dijabetesa i cirkulacijske komplikacije su ukinute.
Upravo iz te „ukinute“ skupine dolazi većina hrvatskih pacijenata kojima bi liječenje u barokomorama produljilo život, nadasve podignulo njegovu kvalitetu te državu rasteretilo troška skupih i manje učinkovitih lijekova.
Naime, jedan tretman u barokomori u prosjeku stoji 500 kuna. Za bilo kakvu ozbiljnu terapiju pacijentu je potrebno najmanje 30 ulazaka u barokomoru, što znači da je za takvo liječenje potrebno izdvojiti najmanje 16 tisuća kuna. Za prosječnog pacijenta, a u ovu skupinu bolesnika najčešće spadaju umirovljenici, takvo liječenje o vlastitom trošku je nemoguće. Državi, pak, bilo bi zanemarivo, budući da isti taj pacijent za života popije najmanje pet puta skuplje lijekove. Klasičan je primjer dijabetičko stopalo i poremećaji periferne cirkulacije gdje hiperbarična oksigenacija bitno umanjuje rizik od invalidnosti i smanjenja kvalitete života, što je u konačnici veliki benefit ne samo za bolesnika, nego i za cijelo društvo, a da o uštedi troškova daljnjeg liječenja, invalidnine, rehabilitacija ni ne govorimo.
Ukratko, hiperbarična oksigenoterapija košta, no riječ je o dugoročnoj investiciji u zdravlje. Na državi je da to prepozna, poručuju stručnjaci.
Hiperbarična medicina u Splitu
Liječenje u barokomori u Splitu je u primjeni od 1969. godine. Tijekom Domovinskog rata brojni ranjenici uspješno su liječeni u barokomori HRM-ova Instituta pomorske medicine Hrvatske ratne mornarice. HZZO je u srpnju 2008. utvrdio službenu listu indikacija za hiperbaričnu oksigenaciju, čime je započelo liječenje tom metodom uz liječničku uputnicu. Unatoč svim problemima, utemeljitelji hrvatske i splitske hiperbarične medicine ipak ne dozvoljavaju da se širi teza kako je u Hrvatskoj nedovoljan broj barokomora.
„Ja neću reći da je hiperbarična medicina u Hrvatskoj na slabašnim granama. Dapače. Ona se danas razvija, ide hrabro naprijed. Danas imamo situaciju bolju nego je ikada bila jer imamo više barokomora nego što smo ih ikada imali. U maloj zemlji kao što je Hrvatska, rekao bih, možda više nego dovoljno. U Zagrebu, Puli, Rijeci, Splitu. Dopustite, rekli bismo da je to više nego dovoljno“, kaže Nadan M. Petri, utemeljitelj i predsjednik Hrvatskog društva za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu, jedan od doajena hiperbarične medicine u Hrvata, umirovljeni zapovjednik Instituta pomorske medicine Hrvatske ratne mornarice u Splitu.
Nadan M. Petri, predsjednik Hrvatskog društva za pomorsku, podvodnu i hiperbaričnu medicinu
Problem je, priznaje Petri, što samo u što se, u odnosu prije 10 godina „slavina malo zatvorila „. Oni koji ne ostvare pravo na liječenje u barokomori putem HZZO-a prisiljeni su to liječenje samo platiti u Hrvatskoj ili pak u inozemstvu. Ironija je što je liječenje u barokomorama u ostalim zemljama Europske unije jeftinije nego u Hrvatskoj, kaže Petri te dodaje:
„ Šteta da Split, koji je kolijevka hrvatske hiperbarične medicine, u kojoj, poput Vile Velebita, još uvijek živi ta ideja o hiperbaričnoj medicini, kasni za Zagrebom, Rijekom. Šteta što ta ideja nije malo dublje zaživjela među splitskim kliničarima“.
Što je hiperbarična oksigenacija
Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) je medicinski postupak koji se provodi u hiperbaričnoj komori (barokomori). To je metoda liječenja gdje se udiše 100% kisik u uvjetima povišenog tlaka. U takvim uvjetima kisik se otapa u krvi te tako u većim količinama dospijeva do onih tkiva koja inače nisu dovoljno zasićena kisikom. Hiperbarična oksigenoterapija se koristi već godinama u liječenju velikog broja bolesti, a većina njih u podlozi ima nedostatak kisika (hipoksiju). Može se provoditi u višemjesnim ili jednomjesnim barokomorama.
Liječenje hiperbaričnom oksigenoterapijom po suvremenim smjernicama preporuča se za sljedeće dijagnoze:
- Dekompresijska bolest
- Akutno otrovanje s CO ili COHb > 20%, cijanidima, pesticidima, nitritima i CCl4
- Plinska (zračna) embolija
- Plinska gangrena (klostridijska infekcija)
- Akutne traumatske ishemije (posebno crush i compartment sindromi)
- Iznenadna gluhoća
- Iznenadna sljepoća
- Disbarična nekroza kosti
- Bellova pareza
- Glaukom otvorenog kuta
- Kronični refraktorni osteomijelitis
- Dijabetičko stopalo i dijabetička gangrena (gradus 2 po Wagneru)
- Druge rane koje sporo zacjeljuju
- Trofički i ishemijski ulkusi
- Ugroženi kožni režnjevi
- Opekline i smrzotine
- Druge subakutne ishemije
- Anemija zbog akutnog teškog iskrvarenja – ako ne postoji mogućnost transfuzije
- Nekrotizirajuće i anaerobne infekcije
- Radionekroza tkiva
- Ulcerozni kolitis i Chronova bolest
- Mb Burger i Mb Reynaud
- Cerebralni apsces
- Postoperacijski paralitički ileus
- Aseptična nekroza kosti
- Radijacijska oštećenja koštanih i mekih tkiva
Irena Dragičević
Doktore, hitno!