Svako peto dijete u Hrvatskoj seksualno uznemiravano

Alarmantni podaci

U Hrvatskoj je svako peto dijete doživjelo seksualno uznemiravanje, što je podatak koji itekako zabrinjava. Kako bi se smanjila ranjivost djece i mladih od verbalnog, fizičkog i seksualnog zlostavljanja, u Hrvatskoj se već 20 godina provodi program prevencije nasilja, piše HRT.

‘Ja sam prošla da se prave lažni profili o meni, stavljaju moje gole slike, vrijeđanje i svađe, i to u kratkom periodu. Seksualno uznemiravanje od starijih osoba (50-60 godina) tako da mi šalju poruke na Instagramu, zovu me, šalju mi neprimjerene slike’, izjavila je jedna žrtva.

Realnost je ovo svakog petog djeteta koje doživljava neku vrstu seksualnog uznemiravanja koje ne prijavljuje.

‘Zato što misle da sami mogu riješiti problem ili ga pokušavaju riješiti ignoriranjem, blokiranjem počinitelja. Najvažniji razlog zato što ih je sram, jer se boje da će oni ispasti krivi, da će biti predmet ismijavanja, da će odrasli biti ljuti na njih i da će na kraju biti višestruko viktimizirani’, ističe voditelj ured za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu Miroslav Rajter.

Mladi su sve više na društvenim mrežama, ali i u sve ranijoj dobi imaju svoje mobitele. Malo tko nije čuo za sexting, slanje seksualno eksplicitnih poruka i fotografija. Trend je to koji je u porastu i ne smije se ignorirati. Njegovo iskorištavanje dovodi do depresije.

‘Čak i ideje oko samoozljeđivanja, suicida i slično. Počinju rasti frustracije, agresivnost i onda kreće začarani krug gdje oni postaju nasilnici’, kaže Sabina Mandić, s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta, s Odsjeka za poremećaje u ponašanju.

Važno je raditi na prevenciji i razgovarati s mladima.

‘U nekim pričama su mladi uključeni u neki oblik sextinga unutar romantične veze, u drugoj priči su uključeni u prisilni seks, u nasilni seks ili sexting s odraslom osobom i onda tako ispitujemo i provjeravamo što mladi misle kakav je rizik u svakoj situaciji’, kaže Krešimir Prijatelj sa Sveučilišta u Zadru, s Odjela za psihologiju.

Pomoć najčešće traže roditelji koji se i sami često pitaju gdje je granica prava na privatnost.

‘Privatnost nije nešto s čim se rodiš, nego nešto što stječeš. Razmišljati o mobitelu kao nečem privatnom pa vi djetetu od osam godina date mobitel i vi mislite da je to nešto njegovo privatno na što vi ne bi trebali intervenirati, to je zapravo dobrim dijelom naivno ponašanje’, kaže voditelj Ureda za istraživanje Sveučilišta u Zagrebu, Miroslav Rajter.

Naivno ponašanje na kraju može biti opasno.

Doktore, hitno!