OKRUGLI STOL Rak mokraćnog mjehura jedan je od rijetkih sijela raka kojem u Hrvatskoj raste smrtnost

Nužno je što ranije dijagnosticiranje i dostupnost terapija

Rak mokraćnog mjehura je među pet najučestalijih sijela raka u Hrvatskoj, a uz visoku incidenciju bolest je to i visoke smrtnosti po kojoj je Hrvatska relativno visoko u odnosu na ostale EU članice. Iako se o tom sijelu raka manje govori u javnosti, rak mokraćnog mjehura, za razliku od većine sijela raka u Hrvatskoj, bilježi trend rasta smrtnosti pa je tako u razdoblju prije pandemije, od 2011. do 2019. taj rak zabilježio najveći porast smrtnosti od svih sijela raka u Hrvatskoj, od gotovo 15 posto (Eurostat), a podaci OECD-a za Hrvatsku za 2023. godinu govore o stabilnosti tog trenda rasta.

Registar za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravsto bilježi godišnje oko 1000 novih dijagnoza raka mokraćnog mjehura (1300 uključujući i neinvazivne oblike), a od tog raka godišnje umre između 450 i 500 pacijenata.

Ishodi oboljelih od raka mokraćnog mjehura mogli bi se poboljšati jačanjem prevencije, prvenstveno ranijim dijagnosticiranjem, ali i kontinuiranom dostupnošću svih najmodernijih terapija za oboljele, zaključak je okruglog stola pod nazivom ”Rak mokraćnog mjehura – kako potaknuti rano otkrivanje i smanjiti smrtnost?” na kojem su sudjelovali izv.prof.dr.sc. Igor Tomašković, dr. med., specijalist urolog i predsjednik Hrvatskog urološkog društva, prim.dr.sc. Marijana Jazvić, dr.med., specijalist onkologije i radioterapije, doc.dr.sc. Mario Šekerija, dr.med., specijalist epidemiologije i voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo te prof. Ivica Belina, voditelj ureda Koalicija udruga u zdravstvu. Organizator okruglog stola je kompanija Astellas uz podršku Koalicije udruga u zdravstvu.

”Rak mokraćnog mjehura je peti najučestaliji rak i na osmom mjestu po smrtnosti u Hrvatskoj. Kad gledamo dugogodišnji trend, vidimo jasan trend porasta pojavnosti i smrtnosti od ove bolesti u našoj zemlji. Hrvatska je među pet vodećih zemalja u EU po smrtnosti od ove bolesti. Medijalna dob oboljelih u Hrvatskoj je 71 godina, a 30 posto svih oboljelih je mlađih od 65 godina”, izjavio je doc.dr.sc. Mario Šekerija, dr.med., specijalist epidemiologije i voditelj Registra za rak pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Kako je napomenuto u raspravi otprilike 95 posto raka mokraćnog mjehura otpada na urotelni karcinom. Od najvećih rizika za pojavu ovog raka su pušenje s obzirom da se kemijski spojevi koji nastaju pušenjem izlučuju urinom i oštećuju urotel, ali i muški spol s obzirom da muškarci obolijevaju 4 puta više od žena (SEER podaci 2011.-2015., slični podaci su dobiveni od GLOBOCAN-a). Rizik pojave ove bolesti raste sa dobi, počevši od 45. godine, a najčešće su od ove bolesti zahvaćeni muškarci od 65. do 84. godine starosti.

”Među najčešćim simptomima raka mokraćnih mjehura je pojava krvi u urinu, što se treba shvatiti vrlo ozbiljno i odmah reagirati jer je važno postaviti dijagnozu što prije. Ranije otkrivanje korelira s uspješnijim liječenjem. Čak 50 posto svih slučajeva ovog raka vezano je uz faktor rizika pušenja i to je preventabilni faktor ove bolesti na koji sigurno možemo utjecati. Treba podizati svijest o ovoj bolesti jer želimo poboljšati ishode liječenja ovog i ostalih uroloških karcinoma”, izjavio je izv.prof.dr.sc. Igor Tomašković, dr. med., specijalist urolog i predsjednik Hrvatskog urološkog društva

Rana dijagnoza, i kod muškaraca i kod žena, povezana je s višim stopama preživljenja, ali iskustvo pokazuje da je ženama češće nego muškarcima dijagnosticiran kasniji stadij raka mokraćnog mjehura.
Stopa preživljenja kod raka mokraćnog mjehura nažalost nije visoka, zbog čega je posebno važno rano dijagnosticiranje.

”Postoje tri ključna oblika raka mokraćnog mjehura. Većina se odnosi na površinski rak mokraćnog mjehura, on ima najbolju prognozi i njega tretiraju uglavnom urolozi. Na mišićno invazivni tumor otpada 15 do 20 posto pacijenata i oni zahtijevaju multidisciplinaran pristup, kombinirano kirurško i onkološko liječenje, a velik broj pacijenata razvije i metastatsku bolest, što je posebno opasno. Treći oblik se odnosi na lokalno uznapredovali rak odnosno metastatski rak mokraćnog mjehura gdje su petogodišnje stope preživljenja nažalost niske, kod lokalno uznapredovalog raka je to ispod 20 posto, a metastatskog ispod 10 posto. U Hrvatskoj imamo zaista velik izbor terapija, a dolaze nam i novi moderni lijekovi koji će poboljšati ishode u ovoj bolesti”, izjavila je prim. Marijana Jazvić, dr.med., specijalist onkologije i radioterapije.

”Moramo podizati svijest o raku mokraćnog mjehura u društvu, tu i dalje nemamo udrugu pacijenata koja bi sustavno radila na tome i na poboljšanju statusa oboljelih. Riječ je o pacijentima koji su stariji, koji su možda manje informatički pismeni i koji su pod utjecajem teških terapija i to su ključni razlozi neorganiziranosti. Nama se javljaju pacijenti i članovi njihovih obitelji koji traže pomoć, posebno oni izvan Zagreba koji se teško probijaju kroz sustav”, izjavio je prof. Ivica Belina, voditelj ureda Koalicija udruga u zdravstvu.

Doktore, hitno!